Od 136 europskih jezika samo 30-tak njih nije ugroženo dok bi preostali mogli nestati kroz sljedećih nekoliko desetljeća, izračunao je lingvist Tapani Salminen sa Sveučilišta u Helsinkiju. Unesco je pak objavio nešto širi popis europskih jezika (uključujući Rusiju i Tursku) kojim je obuhvatio niz regionalnih jezika, a podaci su podjednako porazni - 277 od ukupno 300 jezika je zaboravljeno ili stoji pred zaboravom.

>>U svijetu je ugroženo 2.500 jezika

Jezici su oduvijek odumirali, ali u znatno manjoj mjeri nego što je to danas slučaj. Mogući razlozi leže u političkim odlukama i medijima, no za svaki su jezik ipak najodgovorniji oni koji se njime služe. Stoga, ako vam je stalo do hrvatskog, koristite domaće riječi a izbjegavajte tuđice. Među jezicima koje u Europi govori još samo šačica ljudi su:

Ladinski
Ladinski se još može čuti u pet dolina Južnog Tirola, a u svakoj dolini zvuči malo drugačije. Jezik je priznat u školama i administrativnim ustanovama, a pripada retrogermanskim jezicima.

Livski
Livi su nekoć živjeli na sjeveru današnje Letonije i jugu Estonije. Imali su dobre gospodarske veze s Engleskom, a služili su se livskim jezikom. No, Liviju su prvo pokorili Nijemci, pa Rusi, da bi na kraju bila podijeljena između Estonije i Letonije. Još uvijek postoji livsko državljanstvo. Godine 2009. umro je posljednji čovjek kojem je livski bio materinji jezik.

Jeniški
Jeniši su putnici poput Roma. Potječu iz Njemačke, Francuske, Austrije i Švicarske, a dugi niz godina ih je pratio loš glas da su lopovi i prosjaci. Razvili su vlastiti jezik koji je danas u Švicarskoj priznat kao jezik nacionalnih manjina.

Kašupski
Na sjeveru Poljske žive Kašubi koji govore ovim starim slavenskim jezikom. Kašupsku nacionalnost danas ima oko 50.000 ljudi, ali je njihov jezik pod utjecajem jačih ozbiljno ugrožen. Poljska je stoga pokrenula školske satove i radijske emisije na kašupskom kako bi sačuvala dio jezične tradicije.

Saami
Na samom sjeveru Skandinavije stanuje oko 20.000 ljudi koji se služe jezikom sami. Iako svi sami jezici spadaju pod ugro-finsku skupinu, svaki ima svoje specifičnosti pa se Saami međusobno jedva razumiju. Najugroženiji su pite i ter samički. Zanimljivo je da je u Sovjetskom savezu bilo kažnjivo govoriti ovim jezikom.

Oksitanski
Oksitanski, koji se ubraja među romanske jezike, zlatno je doba imao u Srednjem vijeku. Procjenjuje se da ga danas govori oko dva milijuna ljudi koji žive u dijelovima Francuske, Španjolske i Italije i koji su svi redom pripadnici starije generacije.