Tko u uzburkanom svijetu financija komplicirane sadržaje želi prenijeti munjevitom brzinom, treba pronaći načina kako pojednostaviti sadržaj svojih poruka. Za to su najpogodnije kratice koje se brzo urežu u pamćenje i time olakšavaju kompliciranu komunikaciju na tržištu. Prije 11 godina Jimu O´Neillu, jednom djelatniku banke Goldman Sachs, pošlo je za rukom stvoriti kraticu koja bi ispunjavala ove uvjete. Kako bi ulagače privukao na ulaganja u zemlje s tada munjevitim gospodarskim rastom i obećavajućim godišnjim prihodima od kapitala, O´Neill je izmislio pojam BRICS kao kraticu za zemlje u kojima se ulaganje tada najviše isplatilo: Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku

Treća garda

Svatko tko je tada uložio u BRICS danas trlja ruke: u posljednjih desetak godina zemlje iza ove kratice skrbile su za polovicu svjetskoga gospodarskog rasta. No sada ove rastuće sile pomalo posustaju: Brazil pati zbog prejake nacionalne valute, u Rusiji zapinje s reformama, Indija se guši u korupciji, a i kineski gospodarski rast je posustao pa tako više ne skrbi za nova radna mjesta. BRICS je izgubio na privlačnosti i financijski žongleri već grozničavo traže nove prodajne strategije. Traže se nove uzdanice koje bi trebale privući ulagače.

"Određenim zemljama se već sad pripisuju neke odlike koje bi mogle privući ulaganja. Tržištu trebaju nove rastuće gospodarske sile koje bi trebale uskočiti kada one iz prvog reda, dakle zemlje OECD-a, ili drugog, dakle BRICS, posustanu", kaže Rolf Langhammer s Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu. Guru Jim O'Neill već govori o "sljedećih jedanaest" rastućih tržišta. Ovaj put ga je časopis "Economist" pretekao u imenovanju nove garde ulagačkih "zlatnih rudnika". CIVETS tako stoji za Kolumbiju, Indoneziju, Vijetnam, Egipat, Tursku i Južnu Afriku.

Dobit ali i rizik

No, novim kraticama nema kraja. Investicijski fond Fidelity je tako, kako bi navukao što više ulagača osmislio pojam MINT (Meksiko, Indonezija, Nigerija i Turska). I agencija Bloomberg je dala svoj doprinos pošasti dijeljenja kratica: MIST (Meksiko, Indonezija, Južna Koreja i Turska). No stručnjaci još dvoje radi li se zaista o "zlatnim kokama" za ulagače ili o nastojanjima investicijskih fondova da ulagačima prodaju što više vrijednosnih papira.

"Zemlje o kojima ovdje govorimo se mogu pohvaliti značajnim stopama gospodarskog rasta no mnoge su još uvijek vrlo daleko od potpune integracije u svjetsko gospodarstvo", kaže Rolf Langhammer. On isto tako primjećuje da se radi o vrlo "heterogenim" listama zemalja kod kojih je održivost gospodarskog uzleta vrlo upitna.

Tako Meksiko doduše raste brže od Brazila ali je vrlo ovisan o trendovima u SAD-u. Nadalje, Indonezija raspolaže sirovinama i mladim stanovništvom ali isto tako i nestabilnim političkim sustavom. Turski rast se temelji na stranim ulaganjima koja bi međutim s daljnjim razvitkom globalne krize mogla presahnuti. A što se Južne Koreje tiče ona po svim pokazateljima više ne spada u drugu ili treći kategoriju nego zbog kretanja poput starenja stanovništva i skromnoga gospodarskog rasta spada prije u obitelj najrazvijenijih.

Zemlje CIVETS-a ili MIST-a su doduše još uvijek vrlo atraktivne ali su, zbog jakih oscilacija tečajeva, istodobno i vrlo rizične zemlje za ulaganje. Stručnjaci poput Langhammera su stoga vrlo skeptični naspram kovanja novih kratica koje bi trebale predstavljati čarobnu formulu u lovu na ogromne zarade. Oni dvoje oko toga da će zemlje novih kratica ponoviti uspješnu priču BRICS-a, između ostalog i zato što su zemlje CIVETS-a i MIST-a gospodarski u velikoj mjeri povezane s BRICS-om. "Indonezija svoj rast zahvaljuje izvozu sirovina, a glavni uvoznik je Kina. No, ako zapne u Kini i Indonezija će to osjetiti na svojoj koži", zaključuje Langhammer.