Piratska stranka osnovana je tek 2006. godine a već se njezini zastupnici nalaze u čak dva Pokrajinska parlamenta. Iako za sada još uvijek nema do detalja razrađen plan i program, ono što očigledno najviše privlači njemačke birače je njezin osnovni slogan: više transparentnosti i više direktnog utjecaja običnih građana u stvaranju i donošenju političkih odluka.

„Inteligencija jata", odnosno, inteligencija mase umjesto inteligencije pojedinca, upravo je međutim ono što mnoge pripadnike drugih stranaka očigledno više nego zastrašuje. Kada je primjerice 25. ožujka na pokrajinskim izborima u Saarlandu, Piratska stranka uspjela osvojiti dovoljno glasova da uđe u pokrajinski parlament, glavni povjerenik stranke liberala FDP-a, Patrick Döring izjavio je kako Njemačkoj prijeti „diktatura mase". Da je još uvijek na životu, Aristotel bi se na njegove riječi vjerojatno samo osmjehnuo i odmahnuo rukom. Po njegovom mišljenju, (dobre) političke i ine odluke može donijeti samo grupa a nikako odabrani pojedinci - ma kako pametni oni bili.

Wikipedija nimalo ne zaostaje

Aristotelove postavke očigledno ne vrijede samo u politici. One se primjerice mogu vrlo dobro i primijeniti i dokazati i kada je u pitanju nešto poput širenja znanja, posebno putem interneta. Wikipedija recimo postoji također tek nekoliko godina, no njezin ukupni fundus sastoji se već od preko 20 milijuna tekstova i to na oko 270 različitih jezika. Iako su autori najčešće laici, njezine informacije i podaci očigledno ne zaostaju mnogo za podacima koji se nalaze na stranicama velikih, klasičnih i renomiranih enciklopedija.

Istraživanje magazina „Nature" iz 2005. godine pokazalo je naime da Wikipedija nije ništa niti bolja niti lošija od svoje starije „sestre" ugledne Enciklopedije Britannice. U obje su stručnjaci pronašli greške, a postotak netočnih informacija na stranicama Wikipedije, toliko je nizak da gotovo nije vrijedan spomena. „Doista se ne može reći da je jedna tradicionalna enciklopedija vrednija ili bolja od Wikipedije. Naprotiv, mislim kada bi se slično istraživanje napravilo danas, da bi Wikipedija zbog svoje aktualnosti čak i bolje prošla", kaže primjerice Robin Fink, sociolog s Tehničkog sveučilišta u Dortmundu.

No, da se ove informacije mase korisnika mogu iskoristiti i u druge svrhe, primjerice u svojevrsno "proricanje budućnosti", dokazuje i slučaj Google-a. Naime, prije dvije godine je nevjerojatno velik broj korisnika ove tražilice upisivalo svakodnevno svoje simptome prehlade, odnosno gripe. Na osnovi njihovih e-mail adresa, Google je vrlo jednostavno ustanovio u kojem dijelu SAD-a oni žive i tako na neki način dva tjedna prije ondašnjeg službenog upozorenja na veliki val gripe - na neki način "prorekao budućnost, najavivši da je gripa već u tijeku".

Google proriče budućnost?

Vrijednost informacija mase otkrivaju sve više i različita velika poduzeća. Jedna od najvećih i najpoznatijih je američka tvrtka „InnoCentive" koja putem interneta sakuplja informacije korisnika vezanih za rješenja određenih problema na području istraživanja ili razvoja. Konkretno, to izgleda tako da firma na svoje stranice postavi određene „zadatke", a mase korisnika odgovaraju i daju svoje prijedloge. Tko ponudi najbolje rješenje, za nagradu dobije i određenu novčanu sumu.

No, da se ove informacije mase korisnika mogu iskoristiti i u druge svrhe, primjerice u svojevrsno "proricanje budućnosti", dokazuje i slučaj Googlea. Naime, prije dvije godine je nevjerojatno velik broj korisnika ove tražilice upisivalo svakodnevno svoje simptome prehlade, odnosno gripe. Na osnovi njihovih e-mail adresa, Google je vrlo jednostavno ustanovio u kojem dijelu SAD-a oni žive i tako na neki način dva tjedna prije ondašnjeg službenog upozorenja na veliki val gripe - na neki način "prorekao budućnost, najavivši da je gripa već u tijeku".