Jeremić će Općom skupštinom UN-a predsjedati od rujna 2012. do rujna 2013. godine. Nakon izbora Jeremić je izjavio da je Srbija mala i zemlja u razvoju, koja ne pripada nijednom vojnom niti političkom savezu i da je utoliko veća čast dobiti povjerenje tolikog broja država za predsjedanje glavnim reprezentativnim političkim organom Ujedinjenih naroda.

"Svoj izbor za predsjednika Opće skupštine UN prvenstveno vidim kao odavanje priznanja srpskom narodu, kojem sam imao čast da više od pet godina služim kao ministar vanjskih poslova", rekao je Jeremić.

"Jeremićev izbor nije iznenađenje"

U prvim reakcijama je hrvatski predsjednik Ivo Josipović čestitao Jeremiću i iznio očekivanja "da novoizabrani predsjednik korektno obavlja svoj posao". Josipović je dodao: "Za one koji prate međunarodne odnose, Jeremićev izbor nije iznenađenje, obzirom na odnos snaga i pokret nesvrstanih u kojem je Srbija vrlo aktivna."

Zbog Jeremićevih najava da će se zalagati za Srbiju stižu kritike iz Njemačke, jer se u ovoj zemlji smatra da novi predsjedatelj neće biti neutralan. Diplomati su, kako pišu njemačke agencije, pored ostalog kritizirali da je iza kulisa Rusija vrbovala za Jeremića, kako bi ga druge zemlje izabrale. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je čestitao Jeremiću na izboru za predsjedatelja Opće skupštine UN-a i poželio mu "mnogo uspjeha" u radu. "Jeremić preuzima ovu funkciju u vrijeme u kojem se Opća skupština bavi važnim globalnim pitanjima kada je riječ o sigurnosti, razvoju, zaštiti okoliša, ljudskih prava, te humanitarnim pitanjima", naveo je pored ostalog Westerwelle.

Obveze i ovlasti

Vuk Jeremić je treći predsjedatelj Opće skupštine UN-a s prostora bivše Jugoslavije, poslije jugoslavenskog diplomata i dužnosnika Lazara Mojsova 1977. i makedonskog diplomata Srđana Kerima, koji je Skupštinom predsjedao 2007. godine.

Jeremić, koji će 18. rujna preuzeti tu funkciju, predvodit će u narednih godinu dana Opću skupštinu UN-a u ime Istočnoeuropske grupe koju čine 23 zemlje, uključujući i sve zemlje s područja bivše Jugoslavije i današnje susjede Srbije. Njegova ovlaštenja su da otvara i zatvara plenarna zasjedanja, usmjerava diskusiju, vodi računa o poštivanju procedure i priopćava odluke.

Također ima pravo ograničiti vrijeme diskusije, zatvarati liste govornika ili odgoditi raspravu. Uloga mu je i da olakšava rad Opće skupštine kroz bilateralne konzultacije s delegacijama kako bi se prebrodile razlike u mišljenjima, da predlaže rješenja i da radi na postizanju konsenzusa oko nekog prijedloga. Predsjedatelj ne glasa o odlukama Opće skupštine, ali određuje predstavnika iz delegacije svoje zemlje koji će to učiniti u njegovo ime.