Ursula von der Leyen (65) je u godinama kad većina ljudi u Europi ide u mirovinu. Ali, njoj se ta perspektiva ne sviđa. Ova njemačka demokršćanka vodi Europsku komisiju od 2019. godine, kao prva žena na toj funkciji. Sada bi htjela još jedan mandat, sve do 2029. godine. A kako je službeno potvrđeno, tu njezinu želju je danas (19.2.) na sastanku u Berlinu podržalo i vodstvo njezine matične stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU). 

S ove moćne funkcije bi Von der Leyen željela do uspješnog kraja dovesti projekte koje je iniciirala i za koje se  angažirala poput prelaska europske privrede na klimatski neutralnu proizvodnju, ili dovođenja Ukrajine do članstva u EU-u.

„Mislim da je Ursula von der Leyen napravila dobar posao. Znam o čemu se radi i koje teškoće ga prate", rekao je nedavno Jean Claude Juncker, Luksemburžanin koji je prethodno vodio Komisiju.

Za dva tjedna bi Europska pučka stranka trebala objaviti da je Ursula von der Leyen „nositeljica liste" za europske izbore u lipnju. Ona neće biti na glasačkom listiću, ali na taj način će birači znati da će ona, u slučaju pobjede umjerenih konzervativaca, ponovo voditi Komisiju.

Što će reći Orban?

Doduše, 27 šefova država i vlada članica EU-a odlučuju koga će predložiti za čelo briselske administracije. „Šanse Von der Leyen nisu loše, ali definitivno neće biti lako", kaže nam Janis Emmanouilidis iz Centra za europske politike u Bruxellesu.

Jer, vodeća pozicija je tek dio paketa o kojem će se odlučivati na ljeto, pojašnjava ovaj analitičar. Treba vidjeti tko će voditi Europsko vijeće, tko će biti visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, a tko predsjednik Europskog parlamenta.

Sve to zahtijeva suglasnost 27 lidera zemalja EU-a. Mađarski premijer Viktor Orban je pak zagriženi politički protivnik Ursule von der Leyen i mogao bi zaprijetiti vetom. „On će definitivno naplatiti svoj pristanak", kaže Emmanouilidis.

Osim toga Von der Leyen mora proći i pred zastupnicima Europskog parlamenta, a tamo je 2019. imala tek tijesnu većinu od samo devet glasova više od potrebnog.

Ovog puta će pronalaženje većine biti teži zadatak jer ankete daju desnim populistima šanse da s još više zastupnika uđu u parlament koji ima 720 mjesta.

Talijanski socijaldemokratski zastupnik Brando Benifei za DW kaže da Europskoj uniji treba zaokret, a ne još jedan mandat Ursule von der Leyen. „Ona pokušava biti najbolja prijateljica nacionalista poput (talijanske premijerke) Giorgie Meloni. Ona se zalagala za pravila o migraciji koja su protiv interesa EU-a."

Puno htjela, malo napravila?

Promatrači u Bruxellesu uglavnom hvale kako se Von der Leyen, ranija njemačka ministrica, pokazala u krizama poput pandemije i nakon napada Rusije na Ukrajinu. „Nije joj bilo lako održati zbijene redove. To joj je uspelo i zato zaslužuje pohvale", rekao je Jean Claude Juncker.

No, Martin Schirdewan, europski zastupnik iz njemačke Ljevice, to vidi drukčije. „Što je zapravo postigla? Ona je majstor najava i proizvodnje lijepih naslova. Ali nema rezultate u zaštiti demokracije, borbi protiv siromaštva i jačanju industrije u Europi", kaže on za DW.

Da je Von der Leyen često najavljivala više nego je realno moguće ostvariti smatra i analitičar Emmanouilidis. „Ali to se ponekad mora u načinu komunikacije i pritisku koji se vrši kad se na europskoj razini traže kompromisi i kada treba pokazati vodstvo."

A ako opet dođe Trump?

Von der Leyen je 2019. počela posao u Bruxellesu tvrdeći da će voditi „geopolitičku" Europsku komisiju. U tom je kontekstu pokušala produbiti suradnju s afričkim državama. Ali ruska agresija na Ukrajinu je sve to gurnula u drugi plan.

Generalno gledano, Europskoj komisiji nije lako voditi vanjsku politiku, kaže Emmanouilidis. „U vanjskoj i sigurnosnoj politici države članice imaju nadležnost i moraju odlučivati jednoglasno", napominje. „Na europskoj razini je to stvarno vrlo komplicirano."

Drugi mandat za Von der Leyen ne bi bio jednostavniji. Od sljedeće godine bi u Bijeloj kući ponovo mogao stanovati Donald Trump. Njih dvoje nemaju dobar odnos, a Trump to ne zaboravlja. Strahuje se od trgovinskog rata SAD-a i EU-a. „To će biti velik izazov za sve nas", kaže stručnjak za EU Emmanouilidis. „Neće teškoća imati samo predsjednica Europske komisije. Svi ćemo imati probleme unutar EU-a, ali i u okviru NATO-a", napominje briselski analitičar.