Slična je situacija i u obrazovno-znanstvenim ustanovama pa tako samo 6 od ukupno 32 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vode dekanice. I politika slijedi isti obrazac prema kojem od 12 parlamentarnih stranaka, samo jednu vodi žena. Doduše, radi se o premijerki i predsjednici vladajuće Hrvatske demokratske zajednice Jadranki Kosor. No usprkos svemu, čini se da žene koje su „na vrhu" ne smatraju svoju rijetkost problemom pa od onih koje su proteklih godina proglašavane top-menadžericama, ali i čelnim ženama znanstveno-obrazovnog sustava, nismo dobili komentar opisanog problema.

Često šefice, ali bez realne moći

Gledajući strukture velikih tvrtki i multinacionalnih kompanija koje rade na području Hrvatske možemo zamijetiti da postoje određena rukovodeća mjesta namijenjena ženama. Žene su tako, gotovo u pravilu, direktorice korporativnih komunikacija i odnosa s javnošću, no to su često i pozicije bez realne moći odlučivanja. S druge strane malo ih je u tehničkim proizvodnim sektorima. Razlog tomu treba tražiti u činjenici da vrlo malo žena upisuje tehničke fakultete pa je i broj stručnjakinja koje se može angažirati vrlo ograničen.

Kolika je stvarna moć žena u hrvatskom menadžementu, koje poslove obavljaju i koliko su važne njihove odluke, čini se nitko pouzdano ne zna. Čak ni pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik u ovom trenutku ne raspolaže konkretnim brojkama. Kako su nas izvijestili iz njenog ureda, u tijeku je istraživanje  koje će odgovoriti na postavljena pitanja.

Velike tvrtke rezervirane za muškarce

Uopćeno, žene čine više od polovice stanovništva Hrvatske, no zauzimaju manje od trećine upravljačkih mjesta u hrvatskim tvrtkama. Gledajući unatrag, tvrdi istarska županijska vijećnica i predsjednica hrvatskog ogranka organizacije Bussines and Professional Women (BPW) Alida Perkov, situacija se mijenja i sve je više tvrtki kojima su vlasnice žene. Tako su 2002. godine 8254 poduzetnice zapošljavale 54 tisuće radnika, ostvarivale su prihod od gotovo 26 milijardi kuna, a dobit im je iznosila oko milijardu kuna.

„Taj je broj do 2007. godine porastao tri puta, a broj zaposlenih u tvrtkama kojima su vlasnici žene se udvostručio", kaže predsjednica hrvatskog BPW-a za Deutsche Welle.

Ne postoji statističko istraživanje o broju poduzetnika prema spolu, no procjenjuje se kako je muških poduzetnika dvostruko više. Ako se gledaju obrti,  mala, srednja i velika poduzeća, udio žena je 27 posto, dok ih je u nadzornim odborima samo 19 posto. Nesrazmjer je puno veći kada se govori o vodećim pozicijama velikih tvrtki. Tamo ih ima, tvrdi Perkov, samo 6 posto. Među osnivačima tvrtki, samo je jedna četvrtina žena. U svemu se primjećuje i jedno pravilo; što je tvrtka veća, to je manja vjerojatnost da će joj na čelu biti žena.

Prednost jedino na Zavodu za zapošljavanje

 „Žene jedino uživaju prednost na Zavodu za zapošljavanju gdje ih je 60 posto. Među zaposlenima na crno ih je isto toliko, dok je među zaposlenima na određeno vrijeme čak 86 posto žena", objašnjava naša sugovornica. Ekskluzivno za DW iznosi dijelove svojega istraživanja o utjecaju institucija na razvoj gospodarstva u Istri. Naime, Perkov je istražujući došla do fascinantnih podataka o organiziranju poslovnih žena u Istri za vrijeme Habsburške monarhije. Tada je, kaže, puno žena bilo na čelima tvrtki, samostalno su sudjelovale na sajmovima, a čak je postojao i ženski sindikat.

Prema Ustavu i Zakonu o radu, ne postoji prepreka za ravnopravnost žena i muškaraca u poslovnom svijetu, no naše sugovornice misle kako je problem u društvenoj infrastrukturi. Nedovoljno razvijena briga o starijima, premalo dječjih vrtića i jaslica prilagođenih radnom vremenu poduzetnica, razlog su malom broju žena koje upravljaju tvrtkama. Zbog toga su, misli Perkov, prisiljene obavljati sve one poslove u kojima je zakazao sustav. Žene tako danas vrlo često moraju odlučivati između karijere i obitelji. Treba napomenuti kako su žene u Hrvatskoj često spremne zanemariti i svoju sveučilišnu diplomu da bi dobile manje plaćen posao za kojega se traže niže kvalifikacije, ali s radnim vremenom koje im omogućuje brigu o obitelji.

Navedenom u prilog ide i nedavno objavljeno istraživanje Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) prema kojem hrvatski muškarci tek na razini izjave prihvaćaju rodnu ravnopravnost. Samo svaki peti svakodnevno sudjeluje u brizi oko djece, dok ostali to čine tek povremeno. Ispitani uzorak je obuhvatio čak 1500 muškaraca dobi od 18 do 68 godina.

Prisiljene birati između karijere i obitelji

Predsjednica Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Split te ujedno i prva žena Hrvatske udruge poslovnih žena Krug Jadranka Radovanić misli da 22% žena među vlasnicima i upravljačima tvrtki nije mali broj. Prema najnovijim podacima Komore, one su prošle godine zapošljavale 104 tisuće radnika i uprihodile su 61 milijardu kuna, što je znatan pad u odnosu na ranije spomenutu 2007. godinu koja je bila rekordna u ženskom poduzetništvu.

Žene bi, ipak, misli Radovanić trebale biti više zastupljene u upravljačkim tijelima tvrtki, posebice ako se zna da u ukupnom broju hrvatskih građana sa završenim fakultetima žene sudjeluju sa čak 59 posto. „Analogno tome, trebale bi biti brojnije u poduzetništvu i politici", kaže i također ukazuje na to kako žene nemaju dovoljnu potporu društva koja bi im omogućila ostvarenje njihovih bioloških zadaća, prvenstveno majčinstva, i razvijanje potencijala kroz karijeru. „Uz brigu o obitelji, nema dovoljno uvjeta da se žena bavi poduzetništvom. Njime se ne možete baviti samo za vrijeme radnog vremena jer poduzetnici i kad spavaju misle na posao", priča prva žena splitske Gospodarske komore.

Upravo zbog navedenih problema Udruga Krug organizira predavanja studentima na fakultetima, motiviraju buduće poduzetnice i informiraju ih kako zakoračiti u poduzetništvo. Ove godine u Splitu organiziraju i 6. kongres poduzetnica jadransko-jonskog područja.

Da bi uspjele, moraju biti bolje od muškaraca

Kada govori o odnosu s muškim kolegama, čelnica udruge poduzetnica Radovanić kaže da nije imala problema. Štoviše, napominje kako se žene sve manje žale na muške predrasude. Ipak, smatra da je ženama teže uspjeti i da se puno više moraju dokazivati. „Da bi vas muškarci priznali za šefa ili vođu, zaista morate znati više od njih", priča Radovanić i dodaje kako su žene puno organiziranije u poslu. Razlog tomu vidi u vođenju kućanstva koje u ovim teškim vremenima zahtjeva posebne vještine.

„Muškarci su skloni ulasku u veći rizik koji donosi kapital, ali često i propast. Žene menadžerice su manje sklone riziku i nekoliko puta preispituju svoju odluku, što je jedan mali dio njihove prednosti", zaključuje naša sugovornica.