Hrvatska Vlada s današnje je sjednice Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, a najavila je da bi se na jesen išlo i s oporezivanjem vlasništva nad imovinom.

"Sigurno je da ćemo do listopada imati gotove zakone o oporezivanju vlasništva nad određenom imovinom", kazala je premijerka Jadranka Kosor. Suština bi bila u oporezivanju svakog poreznog obveznika prema vrijednosti imovine koju ima u vlasništvu.

Saboru je Vlada uputila prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se od 1. srpnja broj stopa tog poreza sa četiri smanjio na tri, a ukinule bi se i porezne olakšice. Izmjenama se predlažu tri stope - 12 posto na osnovicu do 3.600 kuna, 25 posto na osnovicu od 3.601 do 10.800 kuna te stopa od 40 posto na osnovicu višu od 10.801 kunu.

Prema podacima koje je iznio ministar financija Ivan Šuker, građani koji sada primjerice primaju oko 5.000 kuna prije oporezivanja sada bi izmjenama u porezu na dohodak dobili oko 200 kuna više. Za one koji sada imaju između 14 i 40 tisuća kuna, s obzirom da se ukida stopa od 35 posto, te bi plaće sada bile manje, ali bi ukidanjem kriznog poreza od 4 posto početkom studenoga i one bile više, kazao je Šuker.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit cilj je smanjenje porezne evazije. Izmjenama se posebno želi razlučiti privatna i potrošnja u poslovne svhe, uvesti reda u poslovanje međusobno povezanih poduzetnika, kao i spriječiti transakcije prema off shore kompanijama.

Prijedlogom se tako definira da će se poduzetnicima priznati kao rashod amortizacija nekretnina ili plovila kada ostvaruje prihode od korištenja te imovine najmanje u visini 5 posto nabavne vrijednosti kod nekretnina, odnosno sedam posto nabavne vrijednosti plovila i zrakoplova.

Ako se ne ispune ti uvjeti tada će poduzetnik biti dužan uvećati poreznu osnovicu za rashode amortizacije i troškove nastale u svezi takve imovine. Izmjenama se sprječava i transferiranje, odnosno "prelijevanje" dobiti s jedne tvrtke na drugu.

Predlaže se i proširenje obveze plaćanja poreza na dobit po odbitku po stopi od 20 posto i na sve vrste usluga plaćene osobama koje nemaju sjedište u EU ili im je nominalna stopa poreza na dobit manja od 12,5 posto. Time se želi spriječiti da se usluge, najčešće fiktivne, plaćaju tvrtkama u poreznim oazama, odnosno spriječiti transakcije prema off shore kompanijama.

Strože kažnjavanje nereda na sportskim natjecanjima

Sudjelovanje u tučnjavi na sportskim natjecanjima, organiziranje nasilja ili uništavanje stvari ili imovine na sportskim natjecanjima ubuduće će se tretirati kao kaznena djela za koje će se moći izreći kazna zatvora, predviđaju izmjene Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima koje je Vlada uputila Saboru.

Izmjene predviđaju da će se za sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe moći izreći kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Za organizatore ili vođe grupa takvih kaznenih djela moći će se izreći kazna zatvora od jedne do osam godina, a u slučaju da u tučnjavi ili napadu bude prouzročena smrt neke osobe organizator ili vođa grupe koja to prouzroči, kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina.

Organiziranje nasilja na športskim natjecanjima kažnjavat će se kaznom zatvora od jedne do pet godina, do tri godine zatvora moći će se izreći i za uništavanje stvari ili imovine na sportskim natjecanjima, a nepoštivanje mjera i zabrana novčanom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Na sportske terene ubuduće se neće moći dolaziti maskiran, u potpunosti se zabranjuje prodaja i konzumiranje alkoholnih pića, a izmjenama se daje mogućnost policiji da zabrani održavanje natjecanja ako sportski objekt nije opremljen prema zakonskim odredbama.

"Ovo je zakon za zaštitu navijača, a ne razbijača koji promiču 'udri-ubij' filozofiju", istaknula je premijerka Kosor.

Prema podacima koje je iznio ministar unutarnjih poslova Tomislav Kalamarko, od zadnjih izmjena Zakona u travnju prošle godine privedene su 1.652 osobe, protiv 1.380 podnesen je optužni prijedlog, lakše je ozlijeđeno 67 navijača, sedam teže, lakše je ozlijeđeno 29 policajaca, a jedan teže.

Vlada je danas prihvatila i Izvješće o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda u prošloj godini kao i izvješće o radu Uprave za probaciju za prošlu godinu i akcijski plan razvoja probacije od 2010. do 2014. godine.

Vlada je Saboru na potvrđivanje poslala i Ugovor između vlada Hrvatske i Rusije o suradnji na izgradnji i korištenju plinovoda na području Hrvatske. Taj je Ugovor potpisan u ožujku ove godine tijekom posjeta premijerke Jadranke Kosor Moskvi. Ugovor predviđa da ruski Gazprom i hrvatski Plinacro osnuju zajedničku tvrtku u kojoj bi svaki od njih imao 50 posto udjela. (hina/metro-portal)