Nijedna od vlada u Bosni i Hercegovini koje su djelovale poslije rata 90-ih godina nije osigurala pravdu ni odštetu za tisuće žena i djevojčica žrtava silovanja, ocijenila je u srijedu međunarodna agencija za ljudska prava Amnesty International i pozvala vlasti da to učine.

"Tijekom rata, tisuće žena i djevojčica bile su silovane, često ekstremno brutalno; mnoge su držane u logorima, hotelima i privatnim kućama gdje su bile seksualno iskorištavane. Mnoge su žene i djevojčice ubijene. Do danas, žrtvama koje su preživjele te zločine onemogućen je pristup pravdi. Odgovorni za njihove patnje, pripadnici vojske, policije, paravojnih skupina slobodno šeću. Neki i dalje obnašaju vlast u istoj zajednici u kojoj žive njihove žrtve", rekao je Nicola Duckworth, direktorica Programa AI-a za Europu i središnju Aziju.

"Vlasti BiH moraju osigurati cjelovite istrage koje će dovesti do progona počinitelja ratnih zločina i seksualnih zločina", piše na internetskim stranicama AI-a.

Četrnaest godina poslije rata, vlasti su dužne žrtvama osigurati odštetu za pretrpljeni zločin, ali i odštetu zbog kršenja njihovih prava, navodi se u izvješću naslovljenom "Čija pravda? Žene BiH još čekaju".

Silovanje je i dalje tabu tema u društvu u kojem će žena zločin radije prešutjeti nego se izložiti stigmatiziranju, navodi se.

U usporedbi s drugim žrtvama rata žene koje su trpjele seksualno nasilje diskriminirane su u ostvarenju svojih socijalnih prava te zbog složenog pravosudnog i socijalnog sustava u toj zemlji.

Svjedočanstva citirana u izvješću otkrivaju psihološka oštećenja i rezignaciju žrtvava silovanja koje psihološku pomoć mogu dobiti tek od nevladinih udruga, a one imaju vrlo ograničena sredstva.

Tisuće silovanih žena izgubile su i članove obitelji, mnoge su bez posla upravo zato što su u lošem psihološkom stanju, a zato što nemaju stabilnih prihoda žive u siromaštvu i ne mogu kupiti potrebne lijekove.

Amnesty poziva vladu da zajedno s nevladinim udrugama izradi cjelovitu strategiju za pomoć žrtvama koja bi uključila i primjerenu mirovinu, pomoć pri zapošljavanju i najviše standarde zdravstvene skrbi.

Statistike o silovanjima i seksualnim zločinima počinjenima tijekom rata ne postoje, a prema procjeni Vijeća Europe žrtava je bilo oko 20.000.

Međunarodni sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije progoni i počinitelje zločina teškog kršenja međunarodnog humanitarnog prava, što uključuje i seksualno nasilje. No, dosad je ICTY izrekao manji broj kazni za zločin silovanja, a u samoj BiH od 2005., djeluje Sud za ratne zločine koji istražuje i goni zločine koje ne može procesuirati haaški tribunal. Do danas je samo 12 muškaraca osuđeno za zločine seksualnog nasilja. (hina/metro-portal)