Kao što je i najavljeno, Sjedinjene Američke Države od 1. veljače 2025. uvele su carine Kanadi i Meksiku u visini od 25 posto te Kini u visini od 10 posto, potvrdila je Bijela kuća. Predsjednik SAD-a Donald Trump u petak je tijekom cijelog dana držao Kanadu i Meksiko u neizvjesnosti. Do posljednjeg trenutka, kanadska ministrica vanjskih poslova Mélanie Joly i dvojica njezinih kolega iz kabineta vodili su krizne pregovore u Washingtonu u pokušaju da spriječe uvođenje kaznenih carina. 

Međutim, neposredno prije nego što je odletio u svoju vikend-rezidenciju Mar-a-Lago, Trump je uništio sve nade: carine više nije moguće izbjeći, naglasio je u Bijeloj kući. "Imamo trgovinski deficit od 200 milijardi dolara s Kanadom. Oni su nas tretirali krajnje nepošteno. Zašto bismo subvencionirali Kanadu?" 

Trump je prethodno ponovio da Kanada i Meksiko nisu spriječili ilegalne migrante da prelaze granicu sa Sjedinjenim Državama, niti su suzbili dotok fentanila. Također, govoreći o 10-postotnim carinama na kinesku robu, istaknuo je problem širenja fentanila u SAD-u. 

Trump je novinarima u Bijeloj kući rekao da Kanada, Meksiko i Kina ne mogu učiniti "ništa" kako bi spriječile carine te da će uvesti carine na proizvode poput čipova, nafte i plina. Dodao je da će carine na naftu i plin stupiti na snagu nešto kasnije, vjerojatno do 18. veljače. 

Kanada planira odgovor u više faza 

Kanadska vlada planira odgovoriti na ove carine u više faza, prema principu "dolar za dolar". U prvoj fazi uvodi protumjere u obliku carina na američke proizvode, pri čemu će najviše biti pogođene savezne države pod republikanskom upravom. Na udaru će se naći proizvodi poput soka od naranče, viskija, kečapa, maslaca od kikirikija i motocikala. 

U sljedećoj fazi Kanada će uvesti dodatne carine na američke čelične proizvode i dijelove strojeva. Kao posljednja mjera eskalacije, postoji mogućnost da Kanada prekine opskrbu SAD-a naftom, plinom i električnom energijom. Međutim, takav potez imao bi ozbiljne posljedice i za kanadsko gospodarstvo. 

Premijer Justin Trudeau obećao je da će njegova vlada ublažiti posljedice po građane: "U nadolazećim danima i tjednima pred našom nacijom su teška vremena. Znam da su građani uplašeni i zabrinuti. Želim da znate da će vas vlada podržati." 

Što dulje bude trajao trgovinski rat između SAD-a i susjednih država, to će biti teže provesti ove mjere. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da su SAD u boljoj pregovaračkoj poziciji. Zbog toga će Trump prije ili kasnije ostvariti svoj cilj: novi trgovinski sporazum s Kanadom i Meksikom, koji će dovesti do povratka znatno većeg broja radnih mjesta u SAD nego što je to bio slučaj do sada. 

Trump najavljuje carine i za EU

Trump je također ponovno upozorio Europsku uniju da planira u budućnosti uvesti carine i na robu iz te zone. "Hoću li uvesti carine za Europsku uniju? Hoćete iskren odgovor ili politički? Apsolutno. Europska unija nas tretira užasno", rekao je Trump novinarima i naglasio da postoji ogroman trgovinski deficit s EU-om. "Tretiraju nas užasno. Ne kupuju naše automobile, naše poljoprivredne proizvode, zapravo, ne kupuju gotovo ništa." 

Trumpu odavno smeta činjenica da europske kompanije prodaju znatno više robe u SAD-u nego što američke tvrtke izvoze u EU. Još tijekom predizborne kampanje najavljivao je uvođenje carina. On tvrdi da bi to potaknulo američke kompanije da povećaju proizvodnju u SAD-u i tako stvore nova radna mjesta. 

Oštar trgovinski sukob između SAD-a i EU već je postojao tijekom Trumpova prvog mandata: 2018. uveo je posebne carine na uvoz čelika i aluminija, na što je EU odgovorila protumjerama - uvela je carine na američke proizvode poput burbon viskija, motocikala Harley-Davidson i traperica. 

Trump prijeti članicama BRICS-a carinama od 100 posto 

Predsjednik Trump zaprijetio je u četvrtak uvođenjem carina od 100 posto državama članicama BRIKS-a kako bi ih odvratio od zamjene američkog dolara kao rezervne valute. Trump je sličnu izjavu dao odmah nakon pobjede na predsjedničkim izborima u studenom 2024. 

"Zahtijevat ćemo obvezujuće jamstvo od ovih, očigledno neprijateljskih, zemalja da neće kreirati novu valutu BRICS-a niti podržati bilo koju drugu valutu da zamijeni moćni američki dolar - ili će se suočiti s carinama od 100 posto. Nema šanse da BRICS zamijeni američki dolar u međunarodnoj trgovini ili bilo gdje drugdje, a svaka zemlja koja to pokuša može se pozdraviti s tarifama i oprostiti se od Amerike!", napisao je na svojoj društvenoj mreži Truth Social. 

BRICS i američki dolar 

Grupa BRICS predstavlja gotovo polovinu svjetske populacije i čine je Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika. Osnovana je 2009. kao protuteža dominaciji SAD-a i zapadnih saveznika. Posljednjih godina pridružili su joj se Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija, Iran i Indonezija, čime je broj članica porastao na jedanaest. 

BRICS je već neko vrijeme u pregovorima o uvođenju druge rezervne valute, a ideja je dobila na značaju nakon što je Zapad uveo sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini. Moć američkog dolara u svijetu je u posljednje vrijeme dodatno ojačala i dalje ostaje primarna svjetska rezervna valuta.