"Još uvijek nemamo dobru definiciju života. Ono što zovemo životom je vrlo apstraktna stvar, te kad kažemo da nešto nema potrebne komponente da bi se smatralo žiuvotom, stvari ponekad znaju postati nejasne", objašnjava istraživač Christopher Voigt sa Sveučilišta California.

Pitanje što točno čini život zaokupljalo je znanstvenike od najranijih dana. Aristotel je prvi pokušao definirati život, a njegov prijedlog svodi ga sposobnost rasta, održavanja i reprodukcije. 1944. austrijski fizičar Erwin Schrödinger definirao je život kao svojstvo koje odolijeva neredu i stremi ravnoteži.

Ova definicija odnosi se na drugi zakon termodinamike, koji kaže da zatvoreni sustavi prirodno postižu entropiju. Ipak, ova definicija bi značila da se i kristali, koji preuzimaju energiju i stvaraju red kada formiraju određene strukture, smatraju životom.

Ovo je problem s većinom definicija života - imaju određene nedostatke. Npr. definicija koja predlaže da se život može reproducirati. Ona bi pak isključivala mule, koje su rođene sterilne, te uključivala nežive stvari poput vatre. Druga sugerira da je život nešto što može metabolizirati, tj. uzimati energiju kako bi se pokretalo, no mnoge nežive stvari poput automobila to mogu.

Unatoč teškoćama, znanstvenici ne odustaju, tvrdeći kako je definicija života nužna ako želimo identificirati živa bića izvan našeg planeta. U tom slučaju izreka: "Znat ćeš kad ga vidiš", se ne može primjeniti. No možda možemo pronaći izvanzemaljski život bez da znamo kako izgleda.

"Praktična potraga za životom je određena na ono što život treba. Najjednostavniju listu čine: energija, ugljik, tekuća voda, te nekoliko drugih elemenata poput dušika, sumpora i fosfora", dodaje astrobiolog Chris McKay iz NASA-e.

I tu na scenu stupa nedavno otkriće bakterije koja koristi arsen, te otvara veće mogućnosti elemenata i okoliša koji podržavaju život. Neki znanstvenici smatraju kako nećemo moći definirati život dok ne otkrijemo onaj izvan Zemlje.

"Poznajemo samo jedan oblik života i ne možemo generalizirati na temelju toga. Umjesto da se fokusiraju na definicije, znanstvenici bi trebali proširiti svoje znanje o tome što je život kako bi sastavili ispravnu teoriju", navodi znanstvenica Carol Cleland sa Sveučilišta Colorado.

Drugi pak smatraju kako bi pitanje definicije trebalo pustiti na miru, barem neko vrijeme. "Za ono što radimo, to je nebitno. U znanosti imamo mnogo velikih pitanja poput: Otkud dolazimo? Kako je svemir nastao? To su velika pitanja koja nećemo uspjeti rješiti tako skoro. No, nepoznavanje definicije o tome što je život ne mijenja našu mogućnost da ga stvaramo", zaključuje Voigt.