« Biznis
objavljeno prije 4 mjeseca i 17 dana
ANALIZA

Varljiva statistika hrvatske poljoprivredne proizvodnje

Agrar u RH gubi utrku s tržišnim nedaćama. Dok se političke mjere zaštite pokazuju nedostatnima, državna vlast zasad ne priznaje ozbiljnost rastuće krize

Mda...
Mda... (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

poljoprivreda

,

analiza

Hrvatska vlada pohvalila se nedavno porastom ukupne vrijednosti domaće poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini za gotovo 20 posto. Sektorska ministrica Marija Vučković tada je kazala da je inflacija zaista jedan od razloga takvog skoka, kao što su već bili napomenuli neovisni komentatori, ali da nije ni jedini niti najznačajniji. Zanimalo nas je stoga što bi točno bili uzroci enormnog nominalnog rasta, naročito s obzirom na neke pojedinačne indikatore stanja. Za to vrijeme posljedično raste uvoz hrane u RH, a s tim i opća prehrambena nesigurnost stanovništva.

Primjerice, u 2022. je u odnosu na prethodnu godinu zabilježen pad broja oteljene teladi za 4,1 posto, pad broja goveda u klaonicama za 5,3 posto, pad proizvodnje kravljeg mlijeka za 6,3 posto. Također, osjetno su lani pali rezultati u svinjogojstvu - i to, dakle, prije ovogodišnje infekcijske pošasti - te kozarstvu, kao i proizvodnji kokošjih jaja, itd. Miroslav Kovač, poljoprivredni analitičar, upozorio nas je da službena statistika otkriva ukupni pad agrarne proizvodnje u trećem kvartalu ove godine za oko 10 posto.

Nevjerodostojno hvalisanje tobožnjim rekordima

„Ovih dana, daleko već u 2023. godini, zakašnjelo svjedočimo o 'potresu' čiju pojavu, na 'statističkim seizmografima', u 2022. bilježimo kao snažan rast poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj za, precizno, 18,2 posto. Ogroman skok. Gotovo svjetski rekord. Daje to za pravo odgovornim političarima da podatak izvučen iz konteksta koriste za pohvalu svog djelovanja", riječi su Kovača. On zatim ističe da, međutim, dublja analiza sektorskih podataka govori nešto posve suprotno. Jedan statistički podatak, između mnoštva koji se mogu uzeti za primjer, ukazuje tako da je inflacija u Hrvatskoj, u gotovo istom razdoblju, bila jednaka postotku ukupno narasle poljoprivredne proizvodnje.

„Drugi, opet", nastavlja ovaj nekadašnji proizvođač u stočarstvu i mljekarstvu, „otkriva da je fizički obujam bruto poljoprivredne proizvodnje u 2022. u odnosu na 2021. godinu, smanjen za 6,7 posto. U 'uspjeh' su, na primjer, uračunate i sve ostale subvencije na proizvodnju. Bjelodano je za inflaciju u Hrvatskoj odgovoran upravo rast cijena hrane. Viša cijena hrane u Hrvatskoj, u odnosu na ostale EU-države, rezultat je uništenog domaćeg uzgoja. Posljedično, nedovoljne proizvodnje. Uz teret visokih troškova ulaganja, također, često značajno kreditno opterećene proizvodnje."

Nadalje je ovu problematiku za Deutsche Welle prokomentirao i Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), inače ratar. Brlošić razloge evidentnog pada nalazi u više faktora između kojih podcrtava izuzetno poskupljenje ulaznih troškova poput umjetnih gnojiva, strojeva i rezervnih dijelova za njih, zakupa državnog zemljišta, itd. Slijedio je značajan pad cijene žitarica i uljarica s kojima je hrvatski agrar sve dosad ostvarivao svoje najbolje rezultate. „No poljoprivrednici ne žele ulaziti u proizvodnju hrane za koju se ne može znati koja će joj biti cijena", podsjeća on.

Nekontrolirani priljev ukrajinskih žitarica

„S naglim poskupljenjem gnojiva dogodilo se jednostavno to da je smanjena njihova upotreba", nastavlja Mato Brlošić, „a tako i prinos. Još značajniji pad očekuje se iduće godine. Upotreba gnojiva smanjena je za više od 50 posto, a financijski pad bit će i veći od količinskog." Na pitanje o utjecaju golemog priljeva ukrajinskih žitarica, o čemu već dugo bruji čitava Europska unija, svjedoči da su hrvatski ratari bili već u startu skeptični zbog takvog nekontroliranog prometovanja. Čim su se otvorile granice za žitarice i brašno iz Ukrajine koju inače odlikuje lavovski udio u kontinentalnoj proizvodnji žita, hrvatska pšenica i kukuruz značajno su izgubile na cijeni.

„To će se nastaviti, a povijesno nam cijena nikad nije bila niža u odnosu na iznos ulaganja", zaključuje Brlošić. No to, po njegovu mišljenju, nije jedini problem Hrvatske sa zajedničkim EU-kontekstom. Cijene na burzama u RH i ostatku EU-a se prilično razlikuju, bez obzira na Zajedničku poljoprivrednu politiku zemalja-članica tj. same asocijacije. Te razlike dosežu i 100 eura po toni žitarica, što je po riječima ovog nekadašnjeg predsjednika HPK-a apsolutno neprihvatljivo. Hrvatskim poljoprivrednicima nameće se tako već i temeljno pitanje elementarne isplativosti proizvodnje.

„Ako imamo zajedničku politiku u poljoprivredi, onda bismo morali u tom smislu i djelovati. Hrvatska vlada morala bi poduzeti određene mjere u pravcu izjednačavanja pozicija. Konkretnije, bili bi to ipak donekle podjednaki uvjeti proizvodnje, cijena repromaterijala, mehanizacije, burzovnih vrijednosti. Poljoprivreda je po mnogočemu specifična djelatnost, bez puno mogućnosti usporedbe s drugima. O njezinoj strateškoj važnosti ne treba trošiti riječi", rekao nam je Mato Brlošić, dodajući kako bi se mogla podnijeti razlika u cijeni ulaznih troškova i finalnog proizvoda od najviše pet postotaka, a sve drugo predstavlja krizu.

Jedva 30 posto prehrambene samodostatnosti RH

Trendovi u svakom slučaju ne ulijevaju optimizam, dok se aktualne mjere pokazuju nedostatnima za održavanje agrara na prihvatljivoj razini. Miroslav Kovač stoga ukazuje i na činjenicu da službeni podaci o bilancama osnovnih životnih namirnica - meso, mlijeko, voće, povrće - uz korekciju na samo one iz domaćih izvora, jasno govore da je RH pala na gotovo 30 posto prehrambene samodostatnosti. Prema njegovu uvidu, kriza je to bez presedana, ali i bez mogućnosti da se išta promijeni u relativno kratkom vremenu.

„Bit će ta kriza još i dublja, ovako maskirajući istinu o stanju stvari. Poljoprivredna politika 'velikog skoka' o kojem govore naši vladajući političari, kao i taj primjer korištenja zamaskiranog podatka o narasloj poljoprivrednoj proizvodnji, a bez temeljite raščlambe metodološki prikupljenih podataka, nestabilnu domaću proizvodnju hrane čini još ranjivijom. Konačno, kome je potres ikada donio nešto dobro", retorički se zapitao Kovač. Perspektiva na koju ukazuju ova dva komentatora, s velikim njihovim iskustvom u neposrednoj proizvodnji, otkriva kako je alarmantna situacija postala već toliko uobičajena, da sam alarm više nitko ni ne primjećuje.

Piše: Igor Lasić/DW
15.10.2023. 08:00:00
Novi komentar
nužno
nužno