Val studeni koji već desetak dana pustoši Europom odnosi nove žrtve, pa se sada broj umrlih od hladnoće popeo na oko 360, ne računajući žrtve prometnih nesreća, neispravnih peći i poplava zbog otapanja snijega, javlja Hina.

Istok Starog kontinenta opet je platio najvišu cijenu, pa je tako u zadnja 24 sata u Poljskoj još devet mrtvih, priopćila je poljska policija, ili 62 smrtna slučaja od 27. siječnja. Većina žrtava su beskućnici, nerijetko u alkoholiziranom stanju.

Val hladnoće uzrokovao je brojne požare i otrovanje ugljikovim monoksidom zbog loše održavanih peći, od čega je stradalo 48 ljudi otkako je počela velika hladnoća. U isto vrijeme u Ukrajini je od hipotermije umrlo 135 osoba, nakon četiri nove žrtve u nedjelju, izvijestilo je ukrajinsko ministarstvo za izvanredna stanja.

"Glavni uzrok tih smrti jest zlouporaba alkohola", rekao je direktor u tom ministarstvu Grijorij Marčenko.

U susjednoj Litvi tijekom vikenda je od hladnoće umrlo 12 ljudi, pa je ukupni broj žrtava 23, izvijestile su u ponedjeljak tamošnje spasilačke službe. U Češkoj se u nedjelju u Brnu smrznuo beskućnik, priopćila je u ponedjeljak policija. Val hladnoće odnio je najmanje 18 žrtava diljem zemlje.

U Bugarskoj se pet osoba utopilo u ponedjeljak u poplavama zbog otapanja snijega u blizini granice s Turskom. Promet između dviju zemalja preko najvećeg graničnog prijelaza Kapitan Andrejeva prekinut je, javio je bugarski javni radio. Sniježne mećave i pad temperature do 17 Celzijevih stupnjeva ispod ništice najavljeni su ovih dana u toj zemlji.

U Mađarskoj je studen odnijela 12 života u zadnja tri dana, a više od pedeset ljudi zatražilo je pomoć hitne medicinske službe zbog prometnih nesreća i otrovanja ugljikovim monoksidom, objavile su u ponedjeljak vlasti u Budimpešti.

Na Balkanu se broj mrtvih popeo na 18, pošto je 66-godišnji muškarac umro od hladnoće u svom domu u središtu Srbije, 50-godišnji Hrvat je pronađen mrtav na pragu svoje kuće u okolici Šibenika, a 87-godišnja Bošnjakinja koja je u subotu pronađena u stanju hipotermije, u ponedjeljak je umrla u bolnici.

Srbija je u nedjelju navečer zbog snijega i studeni proglasila izvanredno stanje, stupanj ispod stanja opće opasnosti, koje omogućuje korištenje javnih i privatnih resursa kako bi se priteklo u pomoć u najžurnijim slučajevima.

Ni zapad Europe nije pošteđen, premda je ondje znatno manji broj žrtava.

U Velikoj Britaniji, gdje se očekuje porast temperature, promet se u ponedjeljak u Heathrowu, najvećoj europskoj zračnoj luci, gotovo normalizirao.

Švicarska je u noći na ponedjeljak zabilježila novi temperaturni rekord od 35,1 stupanj ispod ništice u Samedanu, u kantonu Graubundenu, na istoku zemlje, po podacima Meteosuissea.

U Milanu, na sjeveru Italije, u ponedjeljak je zabilježeno minus 10 Celzijevih stupnjeva, a snijega je bilo i u okolici Napulja, što je neuobičajeno za jug zemlje, u kojoj je dosad 17 osoba umrlo od hladnoće.

U pokrajini Abruzzu koju je pogodio sniježni val i sibirska hladnoća, proglašeno je izvanredno stanje a vojska je poslala vojnike, ralice i buldožere radi čišćenja prometnica.

Samo organizatori velikog natjecanja u sklizanju na sjeveru Nizozemske imaju razloga veseliti se hladnoći: utrka jedanaest gradova ("Elfstedentocht") u Friziji koje se održala tek 15 puta otkako se službeno počela organizirati 1909., moći će se održati ako led na kanalima bude dovoljno debeo.