Hrvatska je prošlu godinu, prema službenim podacima Državnoga zavoda za statistiku, završila s rekordnim deficitom robne razmjene s inozemstvom od čak 9,8 milijardi kuna, što je više nego ukupan ostvareni izvoz.

Svojim izvozom pokrivamo povijesno najnižih 47,9 posto uvoza, prema čemu je Hrvatska uz Grčku najgora od 27 zemalja EU. Grčka ima omjer od 30,8 posto, ali primjerice, susjedna Slovenija ima 96,3 posto, što znači da gotovo u cijelosti pokriva svoj uvoz izvezenom robom. Čak i Bugarska i Rumunjska imaju manje deficite robne razmjene, a svojim izvozom pokrivaju 62,1 i 58, 5 posto uvoza.

- Deficit koji se neprestano povećava u zadnjih 15 godina, ove bi godine za Hrvatsku mogao biti još opasniji  nego ranije - upozorava dr. Žarko Primorac. Naime, kako se dio deficita u bilanci roba pokriva prihodima od turizma i usluga, dovoljno je da ova turistička sezona bude nešto slabija nego prijašnjih zbog recesije, pa da to znatno pogorša ukupni račun platne bilance zemlje.

Uvoz žitarica i jaja najviše porastaoPrema vrijednostima uvoza, lani smo najviše uvozili razne gotove proizvode u iznosu od čak 16,3 milijarde kuna, zatim naftu i naftne derivate vrijedne 16,14 milijardi kuna, te automobile, na koje smo potrošili 12,85 milijardi kuna.
Najveći godišnji rast uvoza zabilježen je u uvozu žitarica, mliječnih proizvoda i jaja, pića, obuće i odjeće.
Suficit smo imali samo kod nekoliko proizvoda: brodova i druge transportne opreme, duhana, drva, šećera i ribe. Drugi problem je to što Hrvatska i dalje dvostruko više uvozi nego izvozi, što jasno govori da ekonomska politika nije još postigla nikakve rezultate na poticanju izvoza. Po mišljenju dr. Guste Santinija, Vladi zbog poreznih prihoda odgovara veći uvoz pa ga godinama i potiče umjesto da ga obuzdava, a rashodi državne blagajne se ne smanjuju.
Analitičari RBA upozoravaju da je deficit lani povećan za 11 posto ili oko 972 milijuna kuna.