Time se taj pravni akt usuglašava s prijedlogom zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine koji je u četvrtak usvojila srbijanska vlada i koji pokrajini daje široku autonomiju.

Kako su prenijeli beogradski elektronički mediji korigirani Statut, koji je po hitnom postupku predložilo izvršno vijeće Vojvodine, usvojen je s 84 glasa za, i 20 glasa protiv, dok je, od ukupno 105 zastupnika koji su sudjelovali u glasovanju, jedan bio suzdržan.

Prijedlogom zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine nadležnosti te srbijanske pokrajine usklađuju se s ustavom i dosljedno se provodi proces decentralizacije i koncept široke pokrajinske autonomije bez elemenata državnosti, objavila je u četvrtak srbijanska vlada nakon usvajanja tog dokumenta.

Predsjednik izvršnog vijeća Bojan Pajtić rekao je da će se usklađivanjem dvaju akata i njihovim prihvaćanjem u srbijanskoj skupštini stvoriti uvjeti da pokrajina preuzme više od 130 novih nadležnosti.

U raspravi u vojvođanskoj Skupštini sudjelovali su voditelji zastupničkih klubova i njihovi zamjenici, osim zastupnika Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) i Srpske napredne stranke (SNS) koji su ranije napustili sjednicu, a večeras usvojenu konačnu inačicu predloga statuta sastaviće odbor Skupštine Vojvodine za propise nakon čega će akt biti upućen Skupštini Srbije.

Vojvodini dodijeljeni određeni oblici državnosti?

Mediji prenose izjavu predsjednice srbijanskog parlamenta Slavice Đukić-Dejanović da bi tekuća sjednica republičke skupštine mogla biti prekinuta te započeta nova na kojoj bi se raspravljalo o prijedlogu statuta i zakona o prijenosu nadležnosti Vojvodine. Po njezinim riječima, oba pravna akta mogli bi biti usvojeni krajem studenoga.

Prvobitni Prijedlog statuta u vojvođanskoj skupštini prihvaćen je 15. listopada 2008., kad je za nj glasovalo 89 zastupnika vladajuće koalicije predvođene Demokratskom strankom predsjednika Borisa Tadića. Protiv statuta glasovao je 21 zastupnik Srpske radikalne stranke te Demokratske stranke Srbije bivšeg premijera Vojislava Koštunice, koji su prijedlog doživjeli kao početak stvaranja neovisne vojvođanske države.

Statut je proteklih tjedana privukao veliku pozornost u srpskoj stručnoj i političkoj javnosti, a proteklih dana među protivnicima njegovog usvajanja mogli su se čuti i komentari da se njime omogućuje "stvaranje države u državi".

Rasprave na tu temu vođene su i početkom ove godine kad se njegovu donošenju u srbijanskom parlamentu usprotivila i Srpska pravoslavna crkva (SPC) koja je u početku veljače predsjedniku i premijeru Srbije Borisu Tadiću i Mirku Cvetkoviću te predsjednici parlamenta Slavici Đukić-Dejanović uputila pismo u kojem se izražava zabrinutost zbog prihvaćanja vojvođanskog statuta, ocijenivši da se njime Vojvodini "dodjeljuju određeni oblici državnosti". (hina/metro-portal)