Kada biste pitali hrvatske osnovnoškolce što bi htjeli biti kada odrastu, većina bi ih, baš poput njihovih vršnjaka u svijetu, htjela postati pjevači, sportaši ili glumci, možda čak i televizijski voditelji. Poslovi su to koji, podrazumijeva se, donose slavu i novac, lagodan život bez svakodnevnog razmišljanja o preživljavanju. Glumci i pjevači dijele isti problem malog tržišta na kojem treba pronaći mjesto za sebe. Pri tomu ih razlikuje važna stvar; za glumca je u Hrvatskoj još uvijek potrebno završiti fakultet. Nažalost, to je ulaganje koje ne garantira i profesionalni uspjeh.

Kako žive glumci?

Jedna od najzaposlenijih, ali i najpopularnijih hrvatskih glumica je Vera Zima, ponajviše zahvaljujući glavnoj ulozi u vrlo gledanoj humorističnoj seriji „Odmori se, zaslužio si" koja se već godinama emitira na Hrvatskoj televiziji. Zadovoljna  je svojom ulogom takozvane male svakodnevne žene, majke obitelji, koja je bliska većini gledatelja, no koja joj ipak donosi život kvalitetniji od hrvatskog prosjeka.

„Gledajte, uhvatili ste me u trenutku raskoši. Ne bih smjela spomenuti da sam si baš kupila losos i slične delicije te da se spremam za proslavu 60. rođendana. Stvarno si mogu priuštiti što mi treba i dobro mi je", iskreno priča za Deutsche Welle, no istovremeno napominje da nije svima tako.

Malo je posla za mlade neafirmirane glumce

Kaže, velika je proizvodnja mladih glumaca koji kasnije teško pronalaze posao koji će im osigurati dobar standard. „Kad se osvrnem, nas je četvero bilo na mojoj godini na zagrebačkoj Akademiji, a od toga nas je uspjelo troje. Danas je čak nekoliko akademija koje primaju po dvanaest ljudi", uspoređuje ova glumica koja je zadnjih 7 godina aktivna izvan kazališta.  Objašnjava, mladi ljudi malo rade, a još većim problemom smatra snimanje loše napisanih, brzih i jeftinih sapunica koje se proizvode brzim tempom. To su poslovi koje silom prilika preuzimaju školovani glumci za koje nema mjesta u kazalištima čiji broj stagnira desetljećima. Da bi se afirmirali, mladi rade u glumačkim grupama koje nitko ne financira  i povremeno rade jeftino plaćene poslove koji im se ponude. „Obožavam te mlade talentirane ljude i znam da život traži svoje. Moraju jesti", kaže Zima.  Tu su još i neškolovani glumci, takozvani naturščici, koji pristaju glumiti za još manju plaća i tako ruše cijene na tržištu. Naša sugovornica kaže da su i oni dobrodošli, no napominje da pronalaženje kvalitetnih naturščika iziskuje puno vremena i truda. 

O fenomenu televizije i poistovjećivanju uspjeha i pojavljivanja na televiziji Vera Zima kaže da je to odlika današnjeg vremena. „Ako nije bilo na televiziji, onda se nije dogodilo", odgovara na konstataciju kako je većini njenih obožavatelja njen kazališni rad sasvim nepoznat i nevažan. „Ljudi sve manje imaju vremena za teatar. Ne želim reći da kazalište odumire. Ja sam imala sreće, bila sam pametna, donekle i talentirana. Dogodili su mi se i filmovi, a potom i ovo što sada radim. Najgore mi je što djeca danas gledaju portugalske i španjolske sapunice iz kojih nemaju što naučiti osim 'treptanja okicama" i gledanje 'lepe obleke', a onda i u stvarnom životu inzistiraju na tome. Ali mi glumci smo tu nemoćni", kaže naša sugovornica. A stvarni život su, napominje, žene iz tekstilne industrije u Hrvatskoj koje dolaze na posao i po osam mjeseca ne dobivaju plaću.

Gluma nije glamurozna

Odbacuje predodžbu da je život glumaca glamurozan. „Lijep je ako voliš svoj posao. Uspjela sam se očuvati od nekih jeftinijih varijanti i stvarno radim ono što volim, ali nikako to ne bih nazvala glamuroznim životom", komentira i dodaje da djeci koja su opijena pojavama na ekranu ne možeš objasniti što znači 12 do 14 sati rada dnevno. „Ne bih ni htjela publiku zamarati s time. Nitko ti nije obećao kad si se rodio da je život lagan. Ali da je lijep, jest!".

Glumica Zima ne slijedi trendove, kaže da čak ne koristi ni internet, no smatra da je u današnje vrijeme mladim ljudima na sceni potrebno ulaganje u odnose s javnošću. Sama, kaže, na PR-u nije nikada radila. „Čak ni dok sam bila lijepa, mlada, divna, krasna... Danas imam dovoljno kredita među ljudima pa mi to nije ni potrebno."

Estradnjaci dominiraju medijima

Urednica zagrebačkog zabavnog Hit FM radija Silvija Novak kaže da su ipak u ovom trenutku u Hrvatskoj najveće zvijezde pjevači. Iako je nedavno ugašena nekad najpopularnija televizijska emisija koja je se bavila estradom, naša sugovornica kaže da interes za poznatima, i pokatkad bogatima, ne jenjava, pogotovo među mladima. Obzirom da Novak radi i na medijskom opismenjavanju mladih, iz iskustva kaže da djeca smatraju kako ljudi s ekrana i iz tračerskih rubrika vode život kakav bi oni, mladi, htjeli imati. „Djeca ne shvaćaju da je to 'balon od sapunice'  i da takav život ne postoji. To je bajka koju stvaraju mediji."

Opisuje kako se estradnjaci kroz medije trude ostaviti dojam koji jest bolji od stvarnosti. Kaže, zna za slučajeve kada dovedu novinare i fotografe u nekakav raskošan stan koji pripada nekome drugome i onda ga predstave kao da je njihov.

No dobar dio estradnjaka zapravo živi dvostrukim životom i sredstva za život zarađuju izvan scene. „Da, kada netko radi u nekom odvjetničkom uredu ili je uspješan ekonomist, to nije stvar koja završava u novinama, jer nije glamurozan posao. Ipak, to su mudriji među njima jer slava nije dugog vijeka. Ako si dovoljno pametan, priskrbit ćeš si fakultetsku diplomu i stabilan posao."

PR ne zamjenjuje talent

No, može li održavanje spomenutog 'mjehura od sapunice' pomoći u stvaranju karijere i zarađivanju novca? Ivana Očevčić iz PR agencije Ambrela komunikacije kaže da može,  ali vrlo kratkoročno, nakon čega slijedi suočavanje sa stvarnošću i velikim problemima. Lažni sjaj i nepostojeće bogatstvo sigurno nisu put kojim bi trebale krenuti osobe koje žele živjeti od svog talenta. Kaže, potrebe za stručnjacima za javno komuniciranje su najveće kod pjevača i postoje pojedinci koje koriste usluge PR. Ipak, postoje i oni koji nemaju dovoljno znanja i sredstava, oni koji pokušavaju to sami činiti. „U Hrvatskoj postoje prave zvijezde; kako po onome što rade, tako i po načinu na koji žive. Ali postoje i oni koji to mogu samo željeti. Ovima drugima niti jedna sila ne može pomoći da postanu A kategorija."

Kvalitetno komuniciranje s javnošću, tvrdi Očevčić, estradnjaci danas mogu ostvariti i putem društvenih mreža. „Postoje oni koji putem Facebooka ili Twittera spretno iznose svoje stavove o svijetu ili svojoj djelatnosti. Na takav način privlače pažnju na sebe. „ No postoje i oni koji ne spadaju u istinske zvijezde, a putem društvenih mreža i medija obasipaju javnost informacijama o svojim skupim dizajnerskim bundama, posuđenim automobilima ili pojavljivanjima na popularnim mjestima. „To je uspješan plasman samoga sebe kroz  jeftine alate, ali, ponavljam, to je vrlo kratkoročno. Kako te mediji stvore, tako te i progutaju." Pravo planiranje obuhvaća detaljnije promišljanje o tome kamo i kako usmjeriti nečiju karijeru, a tu od pomoći, posebno mladim osobama, mogu biti stručnjaci. Očevčić kaže da temelj svega ipak mora biti nekakva kvaliteta te da postoje ljudi koji rade odlične stvari i pomiču granice, ali da nemaju znanja ili vremena kako to komunicirati prema  javnosti. Upravo takvima mogu pomoći stručne osobe kako se ne bi prezentirale na pogrešan način. „Dobar PR se sastoji od toga što ti daješ svijetu, a ne što uzimaš od njega, od neke dodane vrijednosti zbog koje će te javnost i zajednica prepoznati kao nekog vrijednog pažnje", zaključuje ova stručnjakinja za javno komuniciranje.