Švedski znanstvenici tvrde kako smo vrlo blizu razvijanja testa koji bi već nekoliko minuta nakon rođenja bebe bio u stanju predvidjeti kakav će im biti školski uspjeh. Studija provedena na 877.000 švedskih tinejdžera usporedila je njihove školske rezultate sa rezultatima koje su kao novorođenčad postigli na Apgar testu.

Indeks Apgar testa sustav je bodovanja za brzu procjenu vitalnosti novorođenog djeteta.

Istraživači su otkrili da djeca koja postignu manje od 7 bodova na testu kasnije u životu imaju nižu inteligenciju te više problema s učenjem. 

Što je Apgar test? Apgar test provodi se nad novorođenčadi u prvih pet minuta nakon poroda. Njime se procjenjuje puls, disanje, mišićni tonus, boja kože i osjetljivost na podražaje (poput kihanja ili kašljanja) na ljestvici od jedan do deset. Postignuta ocjena iznad osam smatra se znakom dobrog zdravlja. Test je razvila dr. Virginia Apgar 1952. i od tada se koristi kao jednostavan i efikasan način za procjenu bebina zdravlja. 

„Ovdje se ne radi o tome da rezultati Apgar testa automatski znače i niže kognitivne sposobnosti, već uzroci koji su doveli do niske ocjene, poput preranog rođenja, majčinog korištenja lijekova i droga, infekcije i drugog, utječu i na razvoj mozga djeteta te njegovu inteligenciju kao odrasle osobe" rekla je dr. Andrea Stuart, glavna ginekologinja bolnice u švedskom Helsingborgu.

Ipak, ovo ne znači da bi majke čije bebe dobiju manje od 7 bodova na testu trebale paničariti. Predsjednik Američkog pedijatrijskog odbora, dr. Richard Polin, rekao je kako većina djece koja imaju manje od 7 bodova na testu kasnije u životu nemaju nikakvih problema zbog te činjenice.

Apgar test provodi se od 1952. godine kao podloga za potencijalne dugoročne implikacije i prognoze djetetovog zdravlja. Ova studija najveća je ikada provedena u svijetu koja se bavila proučavanjem kognitivnih sposobnosti tinejdžera i rezultata Apgar testa.