„Rizik diskriminacije povezan s odlukama utemeljenim na upotrebi umjetne inteligencije, koje mogu promijeniti, definirati ili oštetiti ljudske živote, previše je stvaran", naglasila je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet u izvješću objavljenom u srijedu.

Umjetna inteligencija obično obuhvaća aplikacije u kojima adaptivni softver analizira ogromne količine podataka, izvodi iz njih zaključke i donosi odluke.

Aplikacije se koriste u medicini i autonomnim vozilima, ali i u ocjenjivanju kandidata za posao, otkrivanju prijevara u sustavu socijalne skrbi i predviđanju kriminalnog ponašanja.

UN-ov ured upozorava da se osobni podaci često obrađuju modelima obojanim predrasudama. Tako su Googleovi rezultati pretraživanja često prožeti diskriminacijom prema ženama i manjinama.

"Sada treba poduzeti mjere kako bi se u upotrebu AI-ja ugradili mehanizmi zaštite za dobrobit sviju nas", rekla je Bachelet.

UN-ov ured zato poziva na uvođenje moratorija na prodaju i upotrebu sustava umjetne inteligencije koji „predstavljaju ozbiljan rizik za ljudska prava dok se ne uspostave odgovarajuće mjere zaštite".

Europska komisija predložila je u travnju propise o upotrebi umjetne inteligencije, koji se temelje na principu "što veće potencijalne opasnosti, to stroži propisi" i taj bi se pristup trebao usvojiti i u budućim globalnim standardima, sugerira UN.