U Zagrebu je jutros umro Dalibor Brozović, hrvatski jezikoslovac, akademik i političar.

Akademik Brozović rođen je u Sarajevu, 1927. Pučku školu pohađao je u Zenici, gimnaziju u Visokom, Sarajevu i Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Doktorirao 1957. disertacijom Govori u dolini rijeke Fojnice. Asistent na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu, lektor i predavač na Sveučilištu u Ljubljani. Od 1956. do 1990. profesor na Filozofskome fakultetu u Zadru. Brozović je jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je označila početak kraj jugoslavenskoga jezičnoga unitarizma i nametanja hibridnoga srpsko-hrvatskoga jezika. Član je HAZU.

Potkraj osamdesetih i početkom devedesetih suosnivač i potpredsjednik HDZ-a (potpredsjednik tadašnjeg Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, saborski zastupnik u drugom sazivu Sabora). Od 1991. do 2000. glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Član uredništva Europskoga i Općeslavenskoga dijalektološkoga atlasa. Brozović je objavio mnoštvo radova iz područja općega jezikoslovlja, slavistike te dijalektologije i povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Izuzetno su važne njegove studije iz standardologije slavenskih jezika (poglavito u knjizi "Standardni jezik", 1970).