Profesor engleskoga jezika na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Vladimir Ivir umro je jučer u Zagrebu nakon duge i teške bolesti, izvijestio je danas Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta.

Lingvist i leksikograf Vladimir Ivir isticao se kao naš prvi teoretičar prevodilaštva čiji su radovi bili cijenjeni među europskim lingvistima. Široj je javnosti poznat kao vrhunski simultani prevoditelj i kao takav je nastupao na radiju i televiziji prevodeći važne svjetske događaje - spuštanje astronauta na Mjesec i dr.

Vladimir Ivir (Zagreb, 1934.) diplomirao je 1958. na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, godine 1966. izabran je za docenta, 1973. za izvanrednog profesora i 1982. za redovitog profesora na katedri za engleski jezik Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavao je u Trstu, Provou, Sydneyju, Melbourneu, Adelaidu, Taipehu (gost profesor), Berkeleyju, Grazu (gost profesor), Ljubljani (gost profesor), Sarajevu, Novome Sadu i Skopju.

Razina znanja jezika nije nimalo loša. Skoro da nema političara koji ne zna zucnuti nijedan jezik. U usporedbi sa strancima, u jezicima nismo loši. U svakodnevnom poznavanju jezika, na razini shoppinga, teško nam je u svijetu naći ravne, ali kad govorimo o visokom stupnju profesionalnog prevođenja, tu ne smije biti šepavih polurečenica. Taj jezik mora biti elegantan, kao fotografija. Nedostaje nam svijest o važnosti prijevoda kao i o tome tko može biti prevoditelj kojeg se može angažirati za neki posao.  prof. Ivir o razini znanja stranih jezika u Hrvatskoj

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obnašao je dužnosti predstojnika katedre za engleski jezik, pročelnika Odsjeka za anglistiku, voditelja postdiplomskog studija lingvistike, prodekana za znanstveni i nastavni rad te dužnost dekana.

Na Odsjeku za anglistiku uveo je predmet teoriju prevođenja, a 2001. po njegovoj zamisli i programu utemeljen je postdiplomski stručni prevoditeljski studij na zagrebačkome Filozofskom fakultetu.

Dobitnik je mnogih domaćih i stranih odličja - Ordena rada sa zlatnim vijencem, britanskoga "Member of the Victorian Order" i danskoga "Ridder af Dannebrogordenen".

Područja znanstvenog, stručnog i nastavnog rada bila su mu sintaksa suvremenog engleskog jezika, teorija prevođenja, kontrastivna analiza, semantika, leksikologija. Preveo je mnoge tekstove i knjige, dijelom s engleskoga na hrvatski jezik, ali pretežito s hrvatskoga na engleski jezik, te je simultano i konsekutivno prevodio na međunarodnim skupovima i državnim razgovorima i pregovorima.