Razvoj pouzdanog, pristupačnog i sigurnog sintetičkog srca ostaje jedan od ključnih ciljeva biomedicinskog inženjeringa uslijed nestašice doniranih organa i povećanog postotka srčanih bolesti.

Dva tipa umjetnog srca danas su raspoloživa na tržištu, no oba su prilično skupa te koštaju oko 350.000 kuna. Oba modela imaju svoje nedostatke, čineći pacijente osjetljivim na infekcije i udare, tvrde stručnjaci.

Sujoy Guha, inženjer biomedicine sa Indijskog tehnološkog instituta smatra kako najveći problemi dolaze iz pokušaja da se umjetnim srcem oponaša rad pravoga. Naime, ljudsko srce ima četiri klijetke no samo je lijeva strana odgovorna za pumpanje krvi u tijelo. Ovaj princip rada stavlja na umjetno srce izniman napor.

Suprotno tome, umjetno srce koje je izradio profesor Guha gradi pritisak postepeno, kroz pet klijetki što je model baziran na anatomiji žoharovog srca. Guha je radio na prototipu svog srca još od ranih 1960-tih. Izrađeno je od titanija i plastike, a pokreću ga baterije koje se može puniti izvana.

Srce žohara ima 13 klijetki, koje pumpaju krv kroz nekoliko nivoa. Ako jedna klijetka zakaže, životinja nastavlja živjeti. ˝Proučavajući biologiju postao sam fasciniran žoharima i načinom na koji se mogu prilagoditi okolišu˝, izjavio je znanstvenik. ˝Otporni su na ekstremne uvijete. Došli su na ovu planetu prije ljudi, a definitivno će nas i nadživjeti.˝