Tana de Zulueta stoji pored zemljopisne karte Ukrajine obješene na zidu u uredu Organizacije za sigurnost i suradnju (OSCE) u Kijevu. Ova 62-godišnja Talijanka voditeljica je misije promatrača prijevremenih predsjedničkih izbora koji će se održati u nedjelju,. 25.5. Na karti su označena mjesta na kojima se članovi ove misije u Ukrajini nalaze - njih sveukupno oko tisuću.

Toliko ih u okviru OSCE-a do sada gotovo nigdje nije bilo. No, njihova nazočnost kao i brojnost je itekako potrebna. O njihovom izvještaju će ovisiti hoće li međunarodna zajednica priznati rezultate izbora ili ne. Što se Rusije tiče, njezin predsjednik, Vladimir Putin, izjavio je još u petak, 22.5. kako će u svakom slučaju "poštivati" rezultate.

Teške borbe uoči izbora

Oznake na de Zuluetinoj karti ravnomjerno su podijeljenje po čitavoj zemlji. Izostavljena su samo dva mjesta, odnosno, dvije regije - Krim i istočna Ukrajina. Na Krimu se promatrači OSCE-a ne nalaze budući da se ovdje izbori za predsjednika Ukrajine niti neće dogoditi. Krim je naime u ožujku ove godine, Rusija pripojila sebi.

Na istoku zemlje se OSCE-ovi promatrači mogu naći, iako tek u vrlo malom broju.

„Na području Donjecka kao i na sjeveru, u regiji Luhansk imamo na terenu tri tima takozvanih „dugoročnih" promatrača. Oni „kratkoročni" iz sigurnosnih razloga neće niti doći, njih nećemo slati", kaže de Zulueta u razgovoru za Deutsche Welle. Na istoku zemlje su naoružani proruski separatisti nedavno proglasili „Narodnu republiku". Vojska Ukrajine pokušava tamo ponovno uvesti red, no za sada bez uspjeha. Situacija je vrlo napeta, a u mnogobrojnim naoružanih sukobima do sada je stradao velik broj ukrajinskih vojnika.

Izbori nemogući u dvije regije

Posebno na jugu zemlje, u regiji Luhanska i u pojedinim gradovima regije Donjeck neće biti niti moguće izaći na birališta. No, u ponekim ruralnim područjima kao i u samom milijunskom gradu Donjecku, izbori bi se ipak mogli održati. „Prema ukrajinskom zakonu, izbori su pravovrijedni čak i u slučaju ukoliko u nekoj regiji tek mali broj birača izađe na biralište", kaže ona. U ostatku zemlje, prema njezinim procjenama, izbori bi se trebali održati „mirno i normalno".

Više od polovice birača možda neće moći izaći na izbore

Vijesti o ovim borbama dopiru naravno i do kijevskog ureda de Zuluete. "U ovim regijama bilo bi opasno uopće izaći na izbore. Situacija se pogoršava od početka svibnja. Dobivamo vijesti o zastrašivanju stanovništva a izborna mjesta i urne separatisti stalno uništavaju. Riječ je "sustavnom pokušaju spriječavanja izbora", kaže voditeljica OSCE misije u Ukrajini. Prema njezinom mišljenju bi se stoga moglo dogoditi da više od polovice birača ne izađe na izbore u nedjelju, 25.5.

Napetost u Kijevu

Na ulicama glavnog grada na prvi pogled ništa ne upućuje na to da samo 600 kilometara jugoistočno se zemlja nalazi u situaciji sličnoj građanskom ratu. Ulice su pune ljudi, toplo je a studenti i učenici uvelike proslavljaju svoje mature i završne ispite. Izborni plakati tek se tu i tamo mogu vidjeti - za razliku od reklama destinacija godišnjih odmora.

No, tko pogleda ipak malo bolje, primjetit će na drugi pogled da je se napetost ipak može osjetiti i primjetiti i u Kijevu. U podzemnim željeznicama mogu se naći upozorenja od terorističkih napada, na Majdanu se još uvijek nalaze šatori koji ovdje stoje od početka prosvjeda i nemira. Čak niti barikade još nisu sasvim uklonjene.

Većina ne želi povratak Janukoviča

Usprkos radosti zbog prijevremenih izbora, mnogim Ukrajincima raspoloženje kvari gubitak Krima te situacija na istoku zemlje. Što se tiče bivšeg predsjednika Janukoviča koji je nakon višemjesečnih prosvjeda na kijevskom Majdanu pobjegao u Rusiju (i još sam sebe smatra jedinim i legitimnim predsjednikom Ukrajine) - većina ne želi njegov povratak. I to ne samo na sjeveru zemlje ili u Kijevu već i na istoku i jugu zemlje - područjima gdje je nekoć uživao veliku podršku. Prema istraživanju kijevskog Međunarodnog instituta za sociologiju, više od jedne trećine stanovnika Ukrajine smatra da on više nije legitimni predsjednik zemlje.

„Kralj čokolade" najveći favorit

Što se favorita tiče, to je prema anketama milijarder Petro Porošenko. 48-godišnjak mogao bi dobiti oko 30 posto glasova ukrajinskih birača, kojih sveukupno ima oko 35 milijuna. Budući da je Porošenko vlasnik nekoliko tvornica slatkiša, već odavno je stekao nadimak "kralj čokoloade".

Tijekom prosvjeda na Majdanu, i on je bio itetako nazočan i angažiran a uspjelo mu je čak da političara oporbe i svjetskog prvaka u boksu, Vitalija Klička, odgovori od kandidiranja za položaj predsjednika. Kličko se umjesto toga kandidirao za kijevskog gradonačelnika (izbori se održavaju također u nedjelju, 25.5.) i ima vrlo dobre šanse za pobjedu.

Što se Porošenka tiče, on Ukrajincima obećava "novi život" - bez korupcije i u obilju. Njegova je namjera zemlju dovesti u Europsku uniju i već slijedeće godine s time u svezi započeti s pregovorima. Osim toga, on obećava kako će i s Rusijom uspostaviti dobre odnose ted a će povratiti i Krim. Kako sva ova obećanja namjerava provesti u djelo - to za sada ostaje samo njegova tajna.

Utrka za drugo mjesto

Za drugo mjesto na predsjedničkim izborima bore se bivša šefica vlade Julia Timošenko i Sergij Tihipko, bivši član Janukovičeve stranke. Timošenko za sada prema anketama uživa prednost. Njezin je problem što mnogi Ukrajinci u njoj vide glavnog krivca za gubitak Krima i situacije na istoku zemlje.

Nakon prvog izbornog kruga, navjerojatnije niti jedan od kandidata neće uspjeti dobiti više od 50 posto glasova. Drugi krug bi se trebao održati 15.lipnja. No, izbori neće rješiti probleme s kojima se suočava Ukrajina. Prema Ustavu koji je još uvijek na snazi, parlament ima više moći nego predsjednik, a aktualna vlada namjerava Ustav promjeniti kako bi predsjednik ubuduće dobio još manje ovlasti nego do sada. Hoće li pobjednik na predsjedničkim izborim biti suglasan s ovim namjerama, to će se tek vidjeti.

U svakom slučaju, mnogi promatrači računaju kako niti nakon izbora u Ukrajini neće vladati jasni odnosi i podjela moći.