Na samitu G7 u Italiji šefovi država i vlada Europske unije obećali su Ukrajini novu pomoć́ u obrambenom ratu protiv agresora Rusije. Sedam zapadnih država skoro godinu dana je raspravljalo o tome kako da se prihodi od ruskih državnih sredstava zamrznutih u inozemstvu iskoriste za financiranje Ukrajine.

Sada je o tome postignut politički dogovor, priopćili su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i drugi predstavnici članica G7. Međutim, tehničke detalje tek treba razjasniti.

Ukrajina će do kraja godine dobiti kredit od 50 milijardi dolara kako bi mogla kupovati oružje i financirati državni proračun. Šefovi država i vlada SAD-a, Kanade, Japana, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, talijanski domaćin i predstavnici EU-a žele za taj kredit jamčiti godišnjim prihodom od ruske imovine.

Prihod od imovine vrijedne oko 230 milijardi eura koju drži tvrtka za upravljanje imovinom iz Belgije, svake godine donosi pet milijardi eura. Taj novac bi se trebao koristiti kao jamstvo za financiranje kamata i otplate duga.

Dugoročna pomoć́ Kijevu

Sjedinjene Američke Države su, kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, inzistirale na konfiskaciji ruskog novca, ali Europljani na to nisu pristali jer se plaše gubitka povjerenja u europsko tržište investicija. Osim toga, donedavno je bilo problematično i to tko bi trebao platiti ako prihod od ruske imovine ne bude tekao kako se očekuje.

Predsjednik Zelenski, koji je u četvrtak iz Saudijske Arabije stigao u hotel u Apuliji na jugu Italije gdje se održava samit, ocijenio je da G7 donosi vrlo važne odluke. Ovoga tjedna se održava i čitav niz drugih međunarodnih konferencija koje imaju za cilj osiguravanje oružja i financijske pomoći za Ukrajinu, odnosno obnovu te zemlje.

Na marginama ovog sastanka na vrhu Zelenski je potpisao dva desetogodišnja bilateralna sporazuma o sigurnosti - jedan s Japanom, a drugi sa Sjedinjenim Državama. Američki predsjednik Joe Biden želi iskoristiti taj sporazum za stabiliziranje pomoći Ukrajini. Američki diplomati priopćili su da je sporazum ujedno i neka vrsta jamstva ako Donald Trump, koji ima kritički stav prema Ukrajini, na jesen bude ponovo izabran u Bijelu kuću.

Meloni želi u fokus staviti Afriku

Pored problematičnih točaka, Ukrajine i Bliskog istoka, šefovi država i vlada članica G7 pozabavili su se i pitanjem bolje suradnje s Afrikom. Domaćin susreta, desno-nacionalistička premijerka Italije Giorgia Meloni, ponovo je Afriku stavila na vrh dnevnog reda.

Meloni je naglasila da su potrebni pouzdani lanci snabdijevanja za sirovine, energiju i drugo što se uvozi sa susjednog kontinenta. Pritom bi, smatra, članice G7 trebale biti partner, a ne davati lekcije. Zbog toga je Meloni na samit i pozvala brojne afričke šefove država i vlada da sa čelnicima G7 ravnopravno razgovaraju.

G7 obećava više ulaganja u industrije budućnosti u Africi. Italija je predstavila novi plan za to, nazvan po osnivaču talijanske naftne kompanije Eni, Enricu Matteiju.

„Plan Mattei" ima za cilj pokretanje projekata proizvodnje energije u Africi, a Italija bi trebala djelovati kao distributer, kao most između Afrike i Europe. Planirani su također i brojni projekti vezani za opskrbu hranom, kao i podrška na području obrazovanja.

Prvobitno je budžet za tu novu inicijativu trebao biti osam milijardi eura, što su kritičari već ocijenili kao premalo. Giorgia Meloni sada želi privući i partnere iz G7 kako bi „Plan Mattei" dobio na težini.

Slične inicijative posljednjih godina imale su i Francuska i Njemačka za vrijeme svog predsjedanja G7. Postoji i plan Europske unije „Global gateway" namijenjen afričkim partnerima koji bi svojim investicijskim ponudama trebao konkurirati Kini i Rusiji.

Predsjednik Kenije poziva na restrukturiranje dugova

Predsjednik Kenije William Ruto pozvao je G7 da „pokaže više solidarnosti s Afrikom". On se zalaže za djelomični otpust dugova i restrukturiranje nacionalnih zaduženja afričkih zemalja.

Financiranje razvoja Afrike mora biti strukturirano na dugoročnijoj osnovi, rekao je Ruto. To također podrazumijeva i veća financijska sredstva za Afričku razvojnu banku i davanje većeg broja kredita od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Još nije jasno hoće li članice G7 na to pristati.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji na samitu G7 predstavlja Europsku uniju, iskazao je razumijevanje za zahtjeve afričkih partnera. Vrijeme je da se pokaže više „pravednosti" i da se otvoreno progovori o pitanjima multilateralizma, rekao je Belgijanac. On je kao ogromne izazove naveo vrlo mladu populaciju Afrike, posljedice klimatskih promjena i još uvijek rašireno siromaštvo.

„Države na afričkom kontinentu moraju ulagati u telekomunikacije, infrastrukturu i snabdijevanje energijom. (...) Potreban im je bolji pristup kapitalu. Moramo biti na njihovoj strani. Moramo uspostaviti partnerstva zasnovana na povjerenju i međusobnom poštovanju", rekao je Michel.

Meloni želi ograničiti migraciju iz Afrike

Zemlje G7 će ovoga petka (14.6.) sa svojim afričkim gostima razgovarati o osjetljivom pitanju migracija. Giorgia Meloni želi ograničiti imigraciju što je više moguće te istovremeno postupke za dodjelu azila provoditi u trećim zemljama, kao što su Tunis ili Albanija.

Europska unija nudi gospodarsku pomoć u zamjenu za zadržavanje migranata u tranzitnim zemljama i zemljama porijekla. Meloni, koja od 2022. vodi desno-nacionalističku koalicijsku vladu u Italiji, rekla je pritom da G7 ne bi trebao biti „tvrđava", već da bi trebao biti otvoren prema svijetu i nuditi svoje vrijednosti.

Talijanska premijerka je organizirala sastanak na vrhu G7 upravo u Apuliji, jer je ova „peta talijanske čizme" stoljećima bila most između sjevera i juga. Migracije iz svih dijelova Mediterana tu su oduvijek bile na dnevnom redu.