Dodatni bodovi za upis u srednje škole svake su godine tema mnogih napisa i kontroverzi od kad je ministar Jovanović u sedlu, a njegovu bahatost kaznio je Ustavni sud poništavanjem odluka o načinu upisa za dvije prethodne školske godine.

Polazeći od ideje da dodatni bodovi koji nisu ostvareni u školskim klupama nego u sportskim društvima i glazbenim školama ne bi trebali utjecati na liste za upis, Ustavni sud zaronio je u obrazovnu močvaru zemlje neznanja Hrvatske i, očito, ostao bez zraka i udavio se u vlastitom neznanju.

Govoriti da se dodatnim bodovima krše prava na jednak tretman svih građana RH može reći samo osoba koja je iz srednješkolskih klupa izašla jako davno i zaboravila je što je tamo radila, a bogami nije ni previše sigurno da je puno slušala kad je i bila na nastavi.

Da, po Ustavu su svi građani RH jednaki i trebali bi imati jednake uvjete za upis u školu ... kad bi ta škola bila obavezna. No, srednja škola nije obavezna, za razliku od osnovne, tako da vam dijete ne mora pohađati niti jednu srednješkolsku ustanovu i socijalna služba vam neće doći na vrata i pitati zašto je tome tako.

S druge strane, ni osnovna glazbena škola nije obavezna, nije ni besplatna - morate plaćati simboličnu mjesečnu naknadu i potpisati ugovor sa školom. No, svjedodžba koju vaše dijete dobije na kraju školske godina izgleda apsolutno identično svjedodžbi "obične" osnovne škole.

Svjedodžbe osnovnim i srednjim glazbenim školama tiska i dostavlja Ministarstvo, imaju iste podatke u zaglavlju - REPUBLIKA HRVATSKA, pa ispod toga ime osnovne ili glazbene škole, u dnu su potpisi razrednika i ravnatelja, a između njih je tipski štambilj koji se razlikuje jedino u imenu škole, svi ostali elementi su isti.

Dakle, da bi postali akademski glazbenik, tj. završili Glazbenu akademiju koja je ravnopravna visokoškolska ustanova u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, primjerice, MORATE završiti osnovnu glazbenu školu za početak. No, istovremeno MORATE pohađati i "običnu" osnovnu školu koja je OBAVEZNA. 

Ustavnim sucima ovaj proces izgleda nije pretjerano jasan, inače ne bi reagirali na ovako promašen način, odlukom prepunom floskula koje je teško i čitati bez mučnine u želucu.

Nazvati glazbenu školu "izvanškolskom aktivnošću", kako su to lijepo zapisali vrli ustavni suci u svojoj odluci/presudi/izjavi ili štolijetoveć, nakon svih ovih argumenata može samo netko tko nema blage veze s osnovama problema koji pokušava riješiti. 

Žalosno i jadno, no očekivano od ljudi koji dozvoljavaju politici da radi svakakva sranja bez ikakve intervencije (jer ta ista politika ih treba uhljebiti u Ustavni sud i potvrđivati im sinekuru do kraja života). 

O sportu i dodatnim bodovima nemamo tako čvrst stav, jer tu je još veća kaljuža, no da bi nadareni sportaši trebali imati neke dodatne bodove ne sporimo ni u ludilu.

No, na kraju treba zaključiti da je i reakcija čelnika Sindikata Preporod Željka Stipića o "istočnom grijehu" glazbenih škola jednostavno zastrašujuća jer dolazi iz usta osobe koja bi trebala biti pedagog.

Vjerojatno je u svojim radnim danima (dok se nije fino uvalio na sindikalnu "plaćicu") provodio vrijeme smirujući horde razularenih besprizornih glazbenika koji su maltretirali cijelu školu mlateći ih gudalima i gitarama, profesoricama dizali suknje puhanjem u saksofon, a čistačiće proganjali tubama i fagotima, pa je razočaran činjenicom da se takvi divljaci uopće upisuju u srednje škole. Ili ga je, možda, neka njegova davna kolegica, profesorica klavira, maltretirala u glazbenoj školi jer mu etida baš nikako nije išla ...