Po tim rezultatima, hrvatski učenici su i u matematičkoj, prirodoslovnoj i čitalačkoj pismenosti ispod prosjeka 65 zemalja uključenih u istraživanje. Rezultati testa sposobnosti rješavanja problema upravo su dovršeni, a rezultati ispitivanja ostala tri segmenta objavljeni su u prosincu 2013. godine.

Među hrvatskim učenicima najviše je matematički nepismenih, odnosno onih koji ne mogu prenijeti matematička znanja u svakodnevnu primjenu, i to čak 30 posto. Podaci istraživanja pokazuju da, po razini dosegnutih bodova, najbolji hrvatski učenici zaostaju za učenicima iz Šangaja u Kini, najboljih po broju bodova, toliko bodova koliko predstavlja dvije godine školovanja, navela je Braš Roth.

Rezultati mjerenja prirodoslovne pismenosti podjednaki su, ali je zabrinjavajuće to da su u oba segmenta rezultati isti kroz nekoliko ciklusa mjerenja, rekla je. Rezultati su neznatno bolji u čitalačkoj pismenosti, što je Braš Roth pripisala višegodišnjem pojačanom radu s nastavnicima na ovom području.