Vrijedan pet milijardi dolara, najveći i najskuplji znanstveni stroj na svijetu, LHC (Veliki ubrzivač čestica) „muči" se s električnim instalacijama. Za ono što su na početku izgledali kao banalni kvarovi, početak rada toga „stroja za Veliki prasak", smještenog u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja), odgođen je za studeni.

No čini se da će na njihovim „tegobama" profitirati njihov američki konkurent Tevatron u Fermilabu. Dok se inženjeri trude oko kvara LHC-a, Fermilabu se pridružio dio nestrpljivih fizičara iz CERN-a

10. rujna 2008. Je trebao početi rad LHC-a, no 10 dana kasnije zbog kvara na električnim instalacijama jednog supravodljivog magneta divovski je stroj prestao sa radom.

Odgode za ponovnog puštanja u rad LHC-a nizale su se jedna za drugom: prvo je bilo najavljeno za travanj, pa za lipanj, pa je novi termin bio rujan te je sada po najnovijem studeni. „Nije se sada ništa bitno dogodilo, riječ je o sitnim kvarovima, no to traje neko vrijeme.  LHC je vrlo složen stroj i potrebno je neko vrijeme da bi se svi njegovi dijelovi uhodali„ izjavljuje dr. Danilo Vranić (61), hrvatski fizičar iz CERN-a. Dr Daniel Denegri (68), hrvatsko-francuski fizičar, smatra da su poteškoće s kojima se LHC susreće gotovo normalne.

„Pažljivom inspekcijom otkriveni su još neki manji kvarovi, a svi popravci dosad stajali su oko 30 milijuna eura. To su veliki novci, no treba imati na umu da cijeli LHC stoji  koliko i jedan tjedan boravka Amerikanaca u Iraku" poručuje Denegri, te naglašuje da injženerski timovi u CERN-u rade neprekidnu u tri smjene svih sedam dana u tjednu kako bi se otklonili svi nedostaci.

U isto vrijeme fizičari na Tevatronu intenzivno tragaju za Božjom česticom.  „Postoji šansa da Amerikanci otkriju Higgsov bozon prije nas, ali ja mislim da se to neće dogoditi. Kad LHC počne s radom, Amerikanci će se ponovno vratiti" rekao je Vranić.