« Biznis
objavljeno prije 5 mjeseci i 1 dan
ANALIZA

U strahu je velika i cijena nafte

Cijena nafte je redovito najbolji pokazatelj političkih zbivanja na Bliskom istoku: tako je i američka likvidacija iranskog generala uzrokovala drastičan porast cijene nafte

Pošto barel?
Pošto barel? (Arhiva)
Više o

nafta

,

cijena nafte

Nakon pogibije iranskog generala Ghasema Soleimanija u Iraku ne prestaju prijetnje i iz Teherana i iz Washingtona o mogućim novim akcijama i mjerama osvete. Ali makar se zapravo još ništa nije dogodilo što bi poremetilo opskrbu svjetskog tržišta naftom, njena cijena je u ovih nekoliko dana drastično porasla: najkvalitetnija nafta sa Sjevernog mora marke Brent je ovog ponedjeljka već prešla cijenu od 70 dolara po barelu - i veoma lako će premašiti i prošlogodišnji rekord zabilježen u drugoj polovici travnja. I onda je razlog bila politika i odnos SAD-a i Irana: tada je američki predsjednik Trump objavio kako će sankcije protiv Teherana značiti i zabranu uvoza iranske nafte što je pak izazvalo demonstraciju moći Iranaca u vodama Hormuškog tjesnaca.

Naravno, ovaj porast cijene nafte je i rezultat špekulacija. U ovakvim vremenima svi žele „za svaki slučaj" popuniti svoje pričuve ako bi došlo i do napada, bilo na brodove koje plove po najvažnijoj pomorskoj ruti u opskrbi naftom u tjesnacu pred Iranom, bilo na naftna postrojenja. Jason Bordoff, bivši dužnosnik u vladi američkog predsjednika Obame je likvidaciju Soleimanija nazvao „seizmičkim događajem" u toj regiji koji će dovesti do odmazde Irana - i onda protuodmazde Washingtona što će „posve pouzdano uključiti i eskalaciju napada na energetsku infrastrukturu".

„Nezamislivo visoka" cijena nafte

Prošlog rujna kad se dogodio napad na dva saudijska naftna postrojenja za koji je također optužen Iran je saudijski princ Mohamed bin Salman upozorio kako bi vojna akcija protiv Irana dovela do „nezamislivo visoke" cijene nafte. A na svjetskim robnim burzama se svakako ima dojam da se kroči tim smjerom: ova likvidacija iranskoga generala je mnogo više nego akcija „iz koje će Iran izaći krvavog nosa", misli tržišni analitičar Stephen Innes iz AxiTrader. „To je agresivna demonstracija sile i provokacija koja bi mogla izazvati novi rat na Bliskom istoku", misli burzovni stručnjak. A to znači: kupovati naftu dok još oružje nije progovorilo i dok brodovi još mogu prolaziti Hormuškim tjesnacem.

Zabrinutost analitičara tržišta je još veća jer je poznato kako Sjedinjene Američke Države mnogo manje ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva nego tržišta Europe ili Azije. Štoviše: američka nalazišta koja se eksploatiraju metodom frackinga nisu rentabilna ako je svjetska cijena nafte previše niska. No kod 70 dolara - uz prognoze kako će to lako biti i više, takva metoda se isplati američkim naftašima.

I Njemačka bi neminovno bila pogođena

Obratno, Europa i prije svega Njemačka se ne usuđuje niti pomisliti što bi mogao značiti otvoren oružani sukob s Iranom: „U ovim vremenima izuzetne nesigurnosti bi nekakav sukob na Bliskom istoku bio posljednje što bi gospodarstvo moglo izdržati", smatra Marcel Fratzscher iz berlinskog ekonomskog instituta DIW. Jer njemačko gospodarstvo je izuzetno ovisno o izvozu tako da bi takav sukob posve izvjesno pogodio i građane Njemačke dvojako: višim cijenama goriva i manjim izvozom.

Doduše, njemački ekonomisti upozoravaju kako ova zemlja nipošto nije više tako ovisna o nafti iz Perzijskog zaljeva kao što je to bila još u sedamdesetima i u tadašnjoj krizi oko Sueskog kanala. Na primjer, nafta danas jedva da u Njemačkoj ima ikakvog utjecaja na opskrbu električnom energijom, a i industrija je mnogo manje ovisna o nafti nego što je bila onda. Ali Gabriel Felbermayr iz ekonomskog instituta IfW iz Kiela upozorava kako bi to teško pogodilo zemlje koje su mnogo više ovisne o uvozu nafte kao što su Indija ili Južnoafrička Republika. Tamo bi duži rast cijene nafte bio veliko opterećenje „a ono bi se prenijelo i na Njemačku jer bi neminovno pala potražnja za njemačkim proizvodima u tim državama". Isto tako bi to značilo i rast vrijednosti dolara, što bi neminovno značio „škare" koje bi lako prerezale gospodarski rast takvih zemalja.

Piše: DW/agencije
07.01.2020. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno