Svi najviši zapovjednici poljske vojske izgubili su živote, zajedno s predsjednikom države Lechom Kaczynskim, u nesreći poljskog predsjedničkog zrakoplova pokraj Smolenska, objavila je poljska vlada.

U zrakoplovu su bili načelnik glavnog stožera general Franciszek Gagor, zapovjednik operativnih snaga general Bronislaw Kwiatkowski, zapovjednik kopnene vojske general Tadeusz Buk, zapovjednik ratnog zrakoplovstva Andrzej Blasik, zapovjednik ratne mornarice viceadmiral Andrzej Karweta i zapovjednik specijalnih postrojba Wojciech Potasinki.

Po pravilima poljske vojske, u slučaju da zapovjednici nisu u mogućnosti obnašati dužnosti automatski ih mijenjaju njihovi zamjenici. Glasnogovornik poljskog glavnog stožera najavio je za danas hitnu sjednicu vojnog vrha. Predsjednik donjeg doma poljskog parlamenta Bronislaw Komorowski će pak, u skladu s poljskim ustavom, preuzeti dužnost predsjednika države.

Glasnogovornik vlade Pawel Gras kazao je novinarima kako će se u Poljskoj održati prijevremeni predsjednički izbori.

Iz cijelog svijeta stižu izrazi sućuti zbog pogibije poljskog predsjednika Kczynskog koji je stradao u zrakoplovnoj nesreći zajedno sa svojom suprugom i članovima izaslanstva na putu za Katyn, gdje su trebali obilježiti godišnjicu Staljinova pokolj časnike poljske vojske, javljaju agencije.

Među prvima se oglasila njemačka kancelarka Angela Merkel koja je novinarima po dolasku u operativno zapovjedništvo Bundeswehra u Potsdamu izjavila da je "duboko šokirana zrakoplovnom nesrećom u kojoj je smrtno stradao poljski predsjednik".

Češki predsjednik Vaclav Klaus je priopćio da je "potresen, šokiran i rastužen" zbog smrti poljskog predsjednika, njegove supruge i nekoliko desetaka poljskih dužnosnika.

"Osobno sam izgubio istinskog prijatelja...strašan je to i golem gubitak", rekao je Klaus novinarima koji je Kaczynskog nazvao "izvanrednim predsjednikom i jedinstvenim prijateljem Češke".

Španjolsko predsjedništvo EU-a izrazilo je "solidarnost s Poljskom povodom okrutne pogibije predsjednika Kaczynskog i potporu svim Poljacima i Europljanima u ovom tužnom trenutku".

Talijanski premijer Silvio Berlusconi primio je tu vijest "duboko ožalošćen", posebice stoga što je tragedija pogodila "tako prijateljsku zemlju".

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite također je žurno izrazila "najdublju sućut cijelom poljskom narodu zbog tragične nesreće u Smolensku".

Službena Ljubljana također je uputila izraze sućuti. Predsjednik Danilo Turk je napisao da ga je "vijest o tragičnoj smrti predsjednika Lecha Kaczynskog duboko potresla i ražalostila". Ocijenio je da se radi o velikom "gubitku za Poljsku i Europu". Sućut poljskoj vladi i svim Poljacima uputio je i premijer Borut Pahor.

Izraze sućuti uputio je i hrvatski državni vrh, uključujući predsjednika Ivu Josipovića, predsjednika Sabora Luku Bebića i premijerku Jadranku Kosor u ime hrvatske vlade.

Glavni tajnik NATO-a uputio je "najdublju sućut" obiteljima i poljskom narodu. "Ovo je tragedija za obitelji poginulih i cijelu Poljsku. Moje su misli danas s njima", priopćio je Anders Fogh Rasmussen.

Zrakoplovna nesreća u kojoj je u subotu ujutro smrtno stradao poljski predsjednik Lech Kaczynski i mnogi poljski visoki dužnosnici "nezamisliva je tragedija", rekao je povijesni vođa poljskoga sindikata Solidarnost i prvi demokratski poljski predsjednik Lech Walesa.

"Isuse i Sveta Marijo, to je nezamisliva tragedija, nezamisliva nesreća", uzviknuo je bivši poljski predsjednik doznavši za zrakoplovnu nesreću.

"Prije 70 godina Sovjeti su u Katynu smaknuli poljsku elitu, a danas je smrtno stradala poljska elita koja im je ondje željela odati počast", kazao je Walesa.

Od dječje zvijezde do predsjednika države

Lech Kaczynski (60) stao je na čelo Poljske u prosincu 2005. godine i bio je poznat po svojim tradicionalnim pogledima i desničarskim stajalištima. Ima brata blizanca Jaroslawa, koji je godinu dana nakon Lechove pobjede na predsjedničkim izborima postao premijer.

Dvojica braće rođena su 18. lipnja 1949. u Varšavi. Tijekom Drugog svjetskog rata njihovi su se roditelji borili protiv njemačke okupacije u poznatom varšavskom ustanku.

Lech i njegov 45 minuta stariji brat Jaroslav postali su poznati još kao djeca, glumeći 1962. u popularnom poljskom filmskom hitu "Dvojica koja su ukrala mjesec".

Predani katolik, Lech je prije ulaska u političke vode studirao pravo. Uz svog brata Jaroslawa bio je pokretačka snaga pobjede Lecha Walese, heroja Solidarnosti, na prvim slobodnim predsjedničkim izborima u Poljskoj 1990. Zbog sudjelovanja u pokretu Solidarnost, bio je od prosinca 1981. zatvoren na godinu dana. Nakon pada komunizma zagovarao je razotkrivanje svih koji su kolaborirali s komunistima i poticao je "moralnu revoluciju" protiv korupcije.

Lech Kaczynski i njegov brat su 2001. osnovali desnu stranku Pravo i pravednost (PiS). Lech je svega godinu kasnije izabran za gradonačelnika Varšave i objavio rat korupciji, otvorio muzej varšavskog ustanka te zabranio homoseksualne parade.

Stranka PiS je 2005. zabilježila odličan rezultat općim izborima i formirala manjinsku vladu na čelu s Kazimierzom Marcinkiewiczom. Nakon širenja vladajuće koalicije Lech, tada već predsjednik države, imenovao je 2006. brata Jaroslawa premijerom. No, PiS je vlast izgubio već koncem sljedeće godine.

Lech Kaczynski se tada pretvorio u oštrog kritičara vlade Donalda Tuska, kojega je porazio na predsjedničkim izborima 2005. godine, a koja je zagovarala liberalno gospodarstvo i često je stavljao veta na vladine prijedloge zakona. Tako je 2008. stavio veto na plan vlade da bolnice rade na komercijalnoj osnovi - plan za koji je smatrao da vodi prema privatizaciji zdravstva. Godine 2009. je uputio oštre riječi vladi zbog produljivanja plinskih pregovora s Moskvom, tvrdeći da Poljska još više postaje ovisna o ruskom plinu.

Namjeravao se kandidirati na predsjedničkim izborima 2010., iako mu ankete nisu davale velike izglede da izbori drugi mandat.

Lech Kaczynski oženio se 1978. sa studentskom ljubavi Marijom, koja je zajedno s njim poginula u nesreći pokraj Smolenska. Iza njih ostaje kćer Marta. (hina/metro-portal)