6. rujna otvara se nova sezona u Galeriji Klovićevi dvori izložbom "Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj". Još tri velike izložbe bit će postavljene u Klovićevim dvorima do kraja godine: "Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse", retrospektiva Mate Celestina Medovića i izložba "Autoportret - biografija".

Veliki izložbeni projekt "Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj" će kroz tristotinjak izložaka prvi put sveobuhvatno predstaviti hrvatske doprinose tom umjetničkom pravcu i tako pokušati ispraviti dosadašnji izostanak cjelovite sinteze o ekspresionizmu u Hrvatskoj.

Uz likovno stvaralaštvo, izložba će do 6. studenog prikazati širu kulturološku slika zbivanja iz tog razdoblja i isprepletenost različitih umjetničkih područja, od književnosti, kazališta, filma do plesa i glazbe. Izložit će se, među ostalim, djela Ljube Babića, Marina Tartaglie, Zlatka Šulentića, Vilka Gecana te predstaviti umjetnike s drugih umjetničkih područja koji su vezani uz ekspresionizam, književnike Miroslava Krleže i Antuna Branka Šimića, skladatelje Blagoja Bersu i Borisa Papandopula do arhitekata Drage Iblera, Ignjata Fischera i drugih.

Izložba velikana renesanse i najvećih majstora Venecije koji su slikali za hrvatske naručitelje bit će postavljena od 22. studenog do sredine siječnja iduće godine. Slike koje će se moći vidjeti na toj izložbi kupovali su hrvatski biskupi i opati, ali i svjetovni ljudi koji su plovili i trgovali po cijelom Mediteranu. Osim visoke razine kvalitete, one svjedoče i kako su naše male jadranske urbane jezgre, za koje su slikane i gdje se i danas nalaze, živjele u to vrijeme pravim gradskim životom koji u mnogim dijelovima nije zaostajao čak ni za glamuroznom Venecijom.

Ta su djela kupovana u vrijeme kada njihovi autori još uvijek nisu bili zvijezde, već samo najbolji majstori svoga zanata, imali su aktivne radionice i slikali za naručitelje cijele Europe te bili vjesnici novoga duha kojega su hrvatski mecene dobro razumjeli i cijenili.

Izložba će predstaviti umjetnički najznačajnije slike iz cijele Hrvatske, a prvi put i antologijska djela slikana na platnu i na drvetu od 1450. do 1590. Među njima je skupina istinskih remek-djela koja su izradili najznačajniji talijanski slikari 15. i 16. stoljeća, a naručivali ugledni predstavnici crkvenih zajednica, plemići, pomorski trgovci i humanistički obrazovani pojedinci.

Retrospektiva slika Mate Celestina Medovića (Kuna na Pelješcu, 1857. - Sarajevo, 1920.), rodonačelnika hrvatskoga pejzažnog slikarstva, koje je autor Igor Zidić, održat će se od 1. prosinca ove do 12. veljače iduće godine. Taj slavni plenerist figurirao je u hrvatskom modernom slikarstvu kao mirna ravnoteža "temperamentnoj i lepršavoj maniri" Vlahe Bukovca, a za njega se govorilo da je u pejzažnom slikarstvu ono što je Bukovac u portretnom.

Klovićevi dvori su se za tu retrospektivu odlučili potaknuti iznimnim interesom publike za prošlogodišnje predstavljanje Bukovčeva opusa. Za razliku od prethodnih retrospektiva, ta će izložba prvi put prikazati i sakralni segment Medovićeva slikarstva.

Jedan od ciljeva izložbe je potaknuti nova čitanja tog važnog slikarskog opusa, identificirati neka njegova zaboravljena ili zagubljena djela te uvrstiti Medovića u širi europski kontekst slikarstva moderne. Nakon Zagreba izložba bi trebala biti postavljena u Dubrovniku, a možda i izvan Hrvatske.

Izložba "Autoportret - biografija", čiji je autor Ive Šimat Banov autor, a koautor Dalibor Prančević, bavi se autoportretima u umjetnosti kroz različite medije, od klasičnih skulptura rađenih u drvu i kamenu do video-instalacija. Izložba će predstaviti umjetnike različitih naraštaja, a sukladno tome i njihove raznolike pristupe prema prikazivanju svoga lika.

Na izložbi će se predstaviti radovi tridestak umjetnika, među ostalima, istaknutog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, te mlađih autora, Petra Grimanija, Zlatana Dumanića i drugih.

Govoreći o novoj izložbenoj sezoni, ravnateljica Galerije Klovićevi dvori Vesna Kusin je u razgovoru za Hinu kao glavni cilj izdvojila zadržavanje dosadašnje kvalitete unatoč financijskoj krizi, a iznimno važnim smatra i ulogu Galerije u daljnjem isticanju potrebe očuvanja vlastite kulturne baštine.

Naše želje su da, unatoč smanjenim izvorima sredstava iz državnog i gradskog proračuna, ali i sponzorskih izvora, održimo kvalitetu i razinu programa kojega smo zacrtali, ne upadajući u šablone, ustvrdila je Kusin.

Klovićevi dvori žele izazivati nove poglede na umjetnost, nove rasprave i otvoriti neka nova vrata. Na prvom je mjestu publika za koju sve to radimo, ali ne samo u smislu razgledavanja lijepih slika, već i želje da se spozna kvaliteta baštine koju treba čuvati, naglasila je.