ZABRANA pušenja na javnim mjestima u Hrvatskoj pridonijela bi smanjenju rizika od niza bolesti koje mogu nastati kao posljedica duhanskog dima, a dokazano bi kod pasivnih pušača smanjila rizik od infarkta miokarda za 25 posto te od raka bronha za 30 posto, ističe predsjednica Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva, prim. Vlasta Žerjavić Hrabak.

Godišnje umire 8800 ljudi
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire oko 8800 ljudi. Smatra se da puši svaka treća odrasla osoba. Duhanski dim sadrži više od 4000 različitih kemijskih spojeva, među kojima je najpoznatiji nikotin koji stvara ovisnost. Pušenje povećava rizik od pojave kardiovaskularnih i malignih bolesti.

Cilj te mjere, prema najavama nove vladajuće koalicije, bila bi zabrana pušenja u svim javnim prostorima, kafićima i restoranima. - Osim trenutne koristi i zaštite nepušača od pasivnog pušenja, ta bi mjera dugoročno značila buđenje svijesti o štetnosti pušenja kao glavnog izbježivog rizičnog faktora za zdravlje i odigrala bi važnu ulogu u smanjenju broja pušača - smatra Žerjavić Hrabak. U Hrvatskoj je na snazi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda koji sadrži odredbu o zabrani pušenja u javnim prostorima, no iz nje su izuzeti ugostiteljski objekti.

Njihova je obveza osigurati 30 posto prostora za nepušače, no i ta se odredba ne provodi kako treba. Zabrana pušenja uglavnom se svodi na zabranu pušenja u radnim prostorima.