Talijanski istraživači vjeruju da su u Veneciji našli ostatke "vampirice" pokopane s komadom cigle zabijenim u čeljust kako ne se ne bi hranila žrtvama kuge koja je tim gradom harala u 16. stoljeću.

Matteo Borrini, antropolog sa sveučilišta u Firenci, kaže da to otkriće na otočiću Lazzaretto Nuovo u venecijanskoj laguni ide u prilog srednjevjekovnome vjerovanju da vampiri stoje iza širenja kuge.

"Prvi je put arheologija uspjela rekonstruirati ritual egzorcizma vampira", rekao je Borrini za Reuters. "To nam pomaže da ustanovimo kako je rođen mit o vampirima".

Kostur je iskopan iz masovne grobnice iz 1576. godine. Tada je na lokaciji Lazzaretto Nuovo, mjestu tri kilometra sjeveroistočno od Venecije, na koje su slani kužni, umro i slikar Tizian.

Uzastopne epidemije kuge koja je harala Europom od 1300. do 1700. pridonijele su vjerovanju u vampire, uglavnom zbog toga što ljudi tada nisu znali kako se tijelo raspada.

Kad su otvarane masovne grobnice, uočeno je da su neka trupla napuhnuta od plinova, da kosa i dalje raste, a krv im curi iz usta, pa se povjerovalo da je riječ o živima.

Platno kojim je prekrivano lice mrtvaca često bi izjele bakterije iz usta pa bi se vidjeli zubi mrtvaca. Zato su vampiri prozvani "platnoždercima".

Prema srednjovjekovnim medicinskim i vjerskim tekstovima, vjerovalo se da "živi mrtvaci" šire kugu kako bi iz trupla isisali i posljednji ostatak života i tako stekli snagu za povratak u svijet živih. (hina/metro-portal)