Dugotrajna kriza hrane pogađa 22 zemlje zbog sprege prirodnih katastrofa, sukoba i slabosti uprave, ističu u srijedu svjetska Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu u izvješću u kojem prvi put definiraju pojam dugotrajne krize. Kronična glad i nesigurnost hrane glavna su obilježja dugotrajne krize hrane, stoji u zajedničkom izvješću FAO-a i WFP-a "Sigurnost hrane u svijetu u 2010.", objavljenom na internetu.

"Dugotrajna kriza može postati zatvoren krug", napisali su u predgovoru generalni direktor FAO-a Jacques Diouf te izvršna direktorica WFP-a Josette Sheeran. Prvi su put ponudili jasnu definiciju dugotrajne krize koja bi trebala pomoći procesu pomoći za gladne. Zemlje u dugotrajnoj krizi hrane su one koje se s takvim stanjem suočavaju osam godina i više, primaju više od 10 posto humanitarne pomoći iz inozemstva i na popisu su država s niskim plaćama i manjkom hrane.

Da taj postotak može biti mnogo veći pokazuju primjeri Somalije i Sudana koji u obliku humanitarne pomoći primaju 64 posto pomoći (Somalija), odnosno 62 posto (Sudan). Na globalnoj razini te zemlje primaju gotovo 60 posto sve svjetske humanitarne pomoći. Prosječan udio pothranjenih ljudi u zemljama dugotrajne krize hrane triput je veći od broja pothranjenih u drugim državama u razvoju.

Definicija dugotrajne krize.Zemlje u dugotrajnoj krizi hrane su one koje se s takvim stanjem suočavaju osam godina i više, primaju više od 10 posto humanitarne pomoći iz inozemstva i na popisu su država s niskim plaćama i manjkom hrane.

U svijetu je više od 166 milijuna pothranjenih, navodi se u izvješću. Ranije u listopadu, FAO je objavio da je 925 milijuna u svijetu kronično gladno, što je za 98 milijuna manje od milijardu i 20 milijuna iz 2009. Taj pad rezultat je bolje gospodarske prognoze za 2010. i pada cijena hrane, procesa koji je počeo sredinom 2008. FAO i WFP pozivaju na primjenu nove strategiju za zemlje u dugotrajnoj krizi hrane tako što će se pomoć usredotočiti na donošenje dugoročnih rješenja, primjerice boljom proizvodnjom hrane. Upozoravaju da poljoprivreda prima tri do četiri posto humanitarne pomoći i pomoći za razvoj iako poljoprivreda čini barem trećinu BDP-a i glavni je izvor hrane i prihoda za gotovo dvije trećine stanovništva tih zemalja. Na popisu 22 zemalja s dugotrajnom krizom hrane su Afganistan, Angola, Burundi, Čad, Demokratska Republika Kongo, Eritreja, Etiopija, Gvineja, Haiti, Irak, Južna Koreja, Kenija, Kongo, Liberija, Obala Bjelokosti, Sijera Leona, Somalija, Srednjoafrička Republika, Sudan, Tadžikistan, Uganda, Zimbabve.

FAO navodi da dugotrajna kriza postoji i na području Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze koja "ekstremno ovise o promjenama na izraelskom tržištu rada i robe". (hina/metro-portal)