« Hrvatska
objavljeno prije 8 mjeseci i 10 dana
HRVATSKA

Turizam kao uzrok pada standarda građana

Zbog inflacije standard hrvatskih građana pao je za 20 do 25 posto. Osim uvođenja eura i rata u Ukrajini, rast cijena dodatno potiče i turizam, čiji rezultati moguće neće biti na razini očekivanog

E, tu vam je problem...
E, tu vam je problem... (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

standard građana

„Moje prognoze o padu standarda hrvatskih građana za 30 do 50 posto bile bi ispravne uz uvjet koji mi ekonomisti zovemo 'da se ostalo nije mijenjalo'. One bi se bile i ostvarile da EU, a i Vlada RH nisu povukli nuklearni ekonomski arsenal u borbi s ekonomskom krizom. Toliko bi pao životni standard u Hrvatskoj da nije bilo mjera Europske komisije i hrvatske Vlade", za DW komentira dr. sc. Marinko Škare, profesor ekonomije i rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, govoreći o pogubnom utjecaju rasta cijena u Hrvatskoj nakon uvođenja eura.

I nastavlja: „Zbog tih mjera pad životnog standarda u Hrvatskoj zadržao se na oko 20 do 25 posto, uključivši efekte rasta minimalnih i prosječnih plaća. Bez tih mjera pad životnog standarda bi bio dodatnih 28,10 posto, što govori u prilog prognozama otprije godinu dana." On pritom podsjeća da je Vlada lanjske veljače predstavila paket mjera težak 636 milijuna eura za ublažavanje rasta cijena energije, usmjeren na kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike.

Izgubljeno desetljeće rasta

I dok se prije godinu dana taj rast „opravdavao" ratom u Ukrajini, cijene su nastavile uzlaznom putanjom, a dodatno ih je potaknula turistička sezona. Ovih su dana „mjerilo" tog pumpanja postali kava i kuglica sladoleda. Primjera radi, kava s mlijekom početkom ljeta u pulskim kafićima stajala je oko 1,90 eura, da bi u srpnju poskupjela na 2,30, pa i 2,50 eura. Kuglica ledenog deserta standardno košta oko 2,50, pa i 3 eura, a u jednoj istarskoj stanciji vinula se do čak - 7 eura!

„Što se tiče ocjene u kakvoj smo danas situaciji, rekao bih da svi (svijet, EU i Hrvatska) plovimo Bermudskim ekonomskim trokutom, ali toga nismo svjesni ili se barem nadamo da se prokletstvo ekonomskog trokuta neće odraziti na nas. Isto vrijedi i za ostale ekonomije, a na vidiku je ili potencijalna superoluja ili izgubljeno desetljeće rasta. Sjetite se krize 2008. u Hrvatskoj kako je izgledala", podsjeća Škare.

Po njegovom mišljenju, rat u Ukrajini mogao je utjecati na cijene energenata i na globalne lance opskrbe, ali sada se, dodaje, situacija mijenja.

„Turizam je doveo do novog vala rasta cijena, posebno u obalnim područjima. Iako bi teoretski visoka potražnja u turizmu trebala potaknuti gospodarski rast, čini se da dobiti nisu jednako raspoređene, a plaće u Hrvatskoj nisu pratile ovaj rast cijena, što je dovelo do pada kupovne moći i životnog standarda", objašnjava Škare. I navodi sljedeću bilancu: životni standard u Hrvatskoj zbog uvođenja eura pao je za 8,58 posto, a zbog rata u Ukrajini za 27,76 posto. „Bez mjera Vlade standard bi pao za dodatnih 28,10 posto", kaže Škare.

Iako je, nastavlja on, apsolutni utjecaj na cijene zbog uvođenja eura bio manji u odnosu na rat u Ukrajini, uvođenje eura u Hrvatskoj u potpunosti je poremetilo odnose između produktivnosti rada, nadnica, strukture košarice dobara, distribucije dohotka i inflacije i posljedično životni standard građana (kumulativni efekt). To će se, smatra, posebno osjetiti i u godinama pred nama (zaostajanje plaća za inflacijom).

Hrvatska preskupa zemlja za odmor

Zbog divljanja cijena u problemima bi se mogao naći i sam turizam. Boris Žgomba, predsjednik Uprave pulske Uniline grupe, vodeće destinacijske menadžment kompanije, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i član Izvršnog odbora Europske udruge putničkih agencija, još je koncem lipnja za jedan lokalni medij izjavio da trend novih rezervacija ide puno sporije od onog što su turistički radnici očekivali i planirali. Također je, kazao je tada, uočljiv neuobičajeno visok postotak otkaza rezervacija.

„Posljedice i pritisak takvih procjena i visokih cijena osjećamo već neko vrijeme, a razgovori s turoperatorima i gostima pokazuju da to više nisu pojedinačni slučajevi u kojima se ukazuje na previsoke cijene na nekoj lokaciji ili nekom segmentu turističke ponude, već o generalnoj ocjeni nas kao preskupe odmorišne destinacije. Takva ocjena nije uvjetovana samo cijenama smještaja već i cijenama usluga, restorana, prijevoza, zabave i velike većine drugih usluga koje čine turističku ponudu", kazao je tad Žgomba.

Međutim, iz Hrvatske turističke zajednice navode da je od 1. siječnja do početka kolovoza više od 11,4 milijuna turista u Hrvatskoj ostvarilo 57 milijuna noćenja, što je u odnosu na lani, kad su ukinute pandemijske mjere, 10 posto više dolazaka i 4 posto više noćenja. Dosadašnji ovogodišnji rezultat je na razini rekordne i referentne predpandemijske 2019. godine. Njemačko pak tržište u prvih sedam mjeseci bilježi 1,7 milijuna dolazaka, jedan posto više nego lani, kao i 11,4 milijuna noćenja, jednako kao i 2022. U odnosu na isto razdoblje 2019. Nijemci bilježe rast dolazaka od 10 posto te 8-postotno povećanje noćenja.

Žgomba, međutim, za DW veli da ćemo ukupne rezultate turističke godine tek vidjeti. „Trenutno smo u mjesecima s uobičajeno najvećim prometom, iza nas je dobra predsezona, imamo i velika očekivanja od posezone, a stižu nam i najave dolazaka većeg broja gostiju iz azijskih zemalja", kaže.

Nije sjajno ni u Španjolskoj ni u Grčkoj

Na pitanje koliko je Hrvatska skuplja u odnosu na konkurentske destinacije, a koliko u odnosu na emitivna tržišta, poput Njemačke, Italije i Slovenije, odgovara da takve usporedbe nisu relevantne, jer pri uspoređivanju cijena treba uzeti u obzir više faktora, poput dostupnosti destinacije, ponude i kvalitete. „Visinu cijene odredit će tržište, odnosno naš gost, koji odlučuje je li za svoj novac dobio adekvatnu vrijednost. Činjenica jest da bilježimo rast cijena, no Hrvatska tu nije izuzetak - cijene su svugdje porasle", ističe naš sugovornik.

Smatra da je bez detaljne analize teško dati konkretan odgovor na pitanje koliko se gostiju preselilo u konkurentske destinacije i koja su tržišta podbacila. „Ukoliko govorimo o cijeni kao motivu izbora destinacije, među konkurentskim destinacijama su i jeftinije i skuplje od Hrvatske. Što se tiče dolazaka gostiju, nedavno smo na sastanku ECTAA-e (Europske putničke agencije i touroperatori) imali prilike čuti da nije sjajna situacija ni u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. Važno je i dalje raditi na podizanju kvalitete jer gost ne dolazi sam od sebe, nego se za njega treba potruditi", veli Žgomba.

Kao što smo i najavljivali od početka godine, pa i kasnije, očiti je bio trend sporijeg bukinga za određene periode, kaže on. Rast cijena je, veli, očekivan te je do porasta došlo u svim gospodarskim granama i izvan granica Hrvatske. „Ono što utječe na naš turizam je činjenica da su pojedinci podigli cijene više od uobičajenog i očekivanog pa se to reflektiralo i na potražnju. Treba naglasiti da problem nemaju samo vlasnici smještaja, već i svi ostali dionici u turizmu, a razlog tome djelomično jest i rast cijena, ali i neki drugi faktori koje sam spomenuo", objašnjava Boris Žgomba. I zaključuje: „Generalno gledajući, rezultati će, vjerujem, biti dobri, ali mislim da neće biti na razini onoga što se očekivalo."

06.08.2023. 08:30:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    06.08.2023. 09:42
    skupoca je zbog eura i politicara kojinece da smanje pdv itrgovaca kriza
Novi komentar
nužno
nužno