Trojanski konj visine 8 metara postavljen je danas na Trgu bana Jelačića, u znak prosvjeda protiv štetnih utjecaja Transatlanskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP-a). Trojanskog konja postavila je Zelena akcija u suradnji s Bazom za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), GONG-om i inicijativom Zaustavimo TTIP. Na ovaj način organizatori su željeli skrenuti pozornost javnosti na pregovore o TTIP-u koji se trenutno vode između Europske unije i Sjedinjenih država.

Trojanski konj od rujna prošle godine obilazi europske gradove u sklopu turneje koju organizira mreža okolišnih udruga Friends of the Earth Europe. Osim toga, građani su pozvani da potpišu peticiju samoorganizirane Europske građanske inicijative (ECI) protiv TTIP-a i CETA-e (sličan trgovinski sporazum s Kanadom), a akciji su se pridružili i kolektiv Hrana, a ne oružje i OPG Didulica koji su građanima besplatno dijelili hranu.

O TTIP-u, koji predstavlja najveći trgovinski sporazumu u povijesti, pregovara se iza zatvorenih vrata, uz minimalno uključivanje javnosti. Iako ga se pokušava predstaviti kao instrument poticanja ekonomskog razvoja i izlaska iz krize, ovaj sporazum sadrži mnoge skrivene opasnosti za naše zdravlje, okoliš, radnička prava, pa i samu demokraciju te u tom smislu predstavlja modernog trojanskog konja. Tajnovitost u kojoj se pregovori odvijaju samo podupire ovakve sumnje

Sporazum će omogućiti multinacionalnim kompanijama da na privatnim tribunalima, daleko od očiju javnosti, tuže vlade zbog politika koje štite naše zdravlje, okoliš kao i naša radna i demokratska prava, ukoliko procijene da bi te politike mogle umanjiti očekivane profite.

Drugim riječima, vlade će biti prisiljene platiti odštetu kompanijama zbog odluka donesenih kako bi se zaštitilo ljude i okoliš. Odluku o tome jesu li izmjenom zakona ili politika oštećena "prava" kompanija na profit donosit će tri arbitra koja često rade za privatne odvjetničke firme, čiji su klijenti upravo velike korporacije. Zatraženi iznosi u ovakvim parnicama često se mjere u milijardama eura.

Čak i ukoliko vlada dobije parnicu, može biti prisiljena na plaćanje milijunskih sudskih troškova. Među poznatijim slučajevima korištenja ovakvog tipa "zaštite investitora" nalazi se aktualna tužba švedskog energetskog diva Vattenfalla protiv njemačke vlade zbog uvođenja okolišnih standarda koji su energiju dobivenu iz ugljena učinili manje profitabilnom, kao i zbog odluke o zatvaranju nuklearnih centrala, dok je francuska kompanija Veolia tužila Egipat zbog povećanja minimalne plaće.

Osim toga, postoji bojazan da će sporazum kompanijama omogućiti slobodnije korištenje opasnih i okolišno štetnih tehnologija poput genetski modificiranih organizama (GMO) ili frakiranja (hidrauličkog frakturiranja stijena radi crpljenja ugljikovodika). U opasnosti je i "princip predostrožnosti" koji u Europi onemogućava trgovanje proizvodima oko čije sigurnosti ne postoji konsenzus u znanstvenim krugovima. Ovo će se negativno odraziti na sigurnost hrane koju jedemo i zraka koji udišemo. U sklopu pregovora također se vrši pritisak na vlade da privatiziraju ključne javne usluge poput zdravstva i vodoopskrbe.

Trojanski sporazum promovira krupni kapital s obje strane Atlantika, koji ima povlašteni pristup donosiocima odluka. On u ovom trgovinskom sporazumu vidi jednu od poluga za oslabljivanje regulative kojom se štite ljudi i okoliš a koja predstavlja prepreku još većoj akumulaciji kapitala. Europska komisija i dalje se zalaže za ovaj sporazum, bez obzira na sve veći pritisak javnosti ali i kritike u Europskom parlamentu. Hrvatska Vlada načelno podržava sporazum iako dosad još nije provela procjenu njegovih učinaka po hrvatsko društvo i privredu.

Zelena akcija, BRID, GONG i inicijativa Zaustavimo TTIP zalažu se za ekonomski sustav koji ne šteti ljudima i okolišu te se protivimo sklapanju trgovinskog sporazuma koji oslabljuje zaštitu našeg okoliša, naših radnih i socijalnih prava te vodi do privatizacije naših javnih službi.