U srijedu je Sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku proglasio nezakonitima gotovo sve carine koje je Trump uveo, pozivajući se na zakon o izvanrednim ovlastima. Tužbu je podnijelo dvanaest saveznih država i pet manjih američkih poduzeća koje zastupa nadstranačka pravna organizacija Liberty Justice Center.

Međutim, ta odluka je trajala tek par sati: Vlada se odmah obratila žalbenom sudu u Washingtonu koji je istog dana (privremeno) poništio odluku njujorškog suda. Taj sud sada želi ponovno razmotriti slučaj i zatražio je od svih strana da do 9. lipnja podnesu dodatna očitovanja.

Trump je odluku suda prve instance nazvao "potpuno pogrešnom i potpuno političkom". Na Truth Socialu napisao je: "Nadam se da će Vrhovni sud brzo i odlučno poništiti ovu strašnu odluku koja ugrožava zemlju." Naglasio je da predsjednik mora imati ovlast uvođenja carina.

"Državni udar sudaca"

Od Stephena Millera, bivšeg savjetnika za imigraciju u Trumpovoj administraciji, se čulo kako je odluka suda o ništavnosti carina "državni udar pravosuđa", a Trumpova glasnogovornica Karoline Leavitt prethodno je izjavila da su suci "besramno zloupotrijebili svoju ovlast kako bi oduzeli ovlasti predsjedniku Trumpu".

Trumpov ekonomski savjetnik Kevin Hassett je pak presudu žalbenog suda smatra "velikom pobjedom predsjednika". Na postaji Fox News tvrdi kako je slučaj pravno "čvrst i neoboriv". Ministar financija Scott Bessent također je uvjeren: "Predsjednik ima potpuno pravo određivati trgovinsku politiku SAD-a."

Žalbeni sud još nije donio konačnu odluku: nisu sporne carine, nego je li o carinama odlučuje predsjednik - kako vjeruje Trump i njegovi suradnici - ili ipak Kongres? Ako bi Trump na koncu mogao i tamo izgubiti, to bi značilo da bi spor završio pred Vrhovnim sudom SAD-a, što zapravo očekuje i sam Trump. On je doduše tijekom svog prvog mandata postavio većinu od devet sudaca tog suda i time je on postao značajno konzervativniji, ali se već vidjelo kako ni ti suci ne odlučuju uvijek u Trumpovu korist.

Ima li američki predsjednik druge mogućnosti?

Trump bi mogao ponovno uvesti uvozne carine na temelju drugih zakonskih osnova. Njegova glasnogovornica nagovijestila je da se i o tome razmišlja. Peter Navarro, trgovinski savjetnik Bijele kuće, najavio je da će vlada potražiti alternativne načine kako bi uvela carine ako izgubi sudske sporove vezane uz trgovinsku politiku. Evo nekih članaka trgovačkih propisa na koje bi se mogao pozvati američki predsjednik:

Članak 122
On bi Trumpu mogao ponuditi jedno od najbržih rješenja. Prema njemu, američka vlada bi carine koje je Trump općenito uveo u visini od deset posto mogla zamijeniti sličnim pristojbama do 15 posto. Carine bi tada vrijedile šest mjeseci, nakon čega bi bila potrebna suglasnost Kongresa za njihovo produljenje. Taj zakon omogućuje predsjedniku da reagira na deficit platne bilance ili spriječi "nadolazeću i znatnu" devalvaciju dolara. Formalna istraga nije potrebna pa bi se taj odjeljak mogao primijeniti u roku od nekoliko dana.

Članak 301

"Predstavnik američke vanjske trgovine" - što američki predsjednik svakako jest može prema odjeljku 301 trgovinskog zakona iz 1974. pokrenuti istragu o "nepoštenim trgovačkim praksama" drugih zemalja. Time bi se stvorila osnova za uvođenje carina koje bi uslijedile kasnije. Ovaj postupak zahtijeva istragu i javnu raspravu, što može potrajati mjesecima. Ne postoji ograničenje u pogledu visine ili trajanja tih carina.

U svom prvom mandatu Trump se pozvao upravo na taj članak kad je 2018. i 2019. uveo carine do 25 posto na kineski uvoz u vrijednosti od oko 370 milijardi dolara. Time je započeo gotovo trogodišnji trgovinski sukob s Pekingom.

Članak 232

Trump se pozivao na članak 232 koji govori o nacionalnoj sigurnosti kad je uvodio carine na automobile, čelik i aluminij te kada je poveo istrage o uvozu lijekova i poluvodiča kako bi uveo carine i u tim sektorima. Prema analitičarima Deutsche Banke i Goldman Sachsa, postoji mogućnost da se taj mehanizam proširi i na druge sektore. No, kao i kod odjeljka 301, riječ je o dugotrajnom procesu s obvezom javne rasprave.

Analitičari Goldman Sachsa primjećuju da Trump u posljednje vrijeme rjeđe spominje carine za čitave gospodarske sektore nego početkom godine. Ako Bijela kuća bude imala manje prostora za carine prema pojedinim državama, onda bi mjere u određenim sektorima mogle ponovno postati prvi izbor za Trumpa.

Članak 338. iz Trgovinskog zakona iz 1930.

Trump bi mogao ponovno posegnuti i za zakonom iz 1930. koji je desetljećima bio gotovo zaboravljen. Taj zakon mu dopušta uvođenje carina do 50 posto na uvoz iz zemalja koje "dokazano diskriminiraju američku trgovinu". Iako ta ovlast nikad nije stvarno korištena - samo se njome prijetilo - podsjeća na članak 301, ali ograničava visinu carina. Za razliku od drugih mehanizama, ovdje nije potrebna formalna istraga, kako ističu analitičari Goldman Sachsa.

I carine su manje zlo od neizvjesnosti

Po svemu sudeći, vjerojatno će potrajati neizvjesnost za trgovinske partnere, potrošače i tržišta. Ova stalna kolebanja u vezi s carinama negativno utječu na izvoznike. Burzovni analitičari izrazili su skepsu nakon presude i upozorili da pravna bitka još nije gotova.

Mnogi trgovinski partneri, među njima i Europska unija koja je pogođena novim carinama, već pregovaraju sa SAD-om kako bi kroz nove trgovinske sporazume izbjegli dodatne carine. U slučaju EU-a, Trump je za sada odgodio provođenje naplate carina od 50 posto do početka srpnja kako bi ostavio prostora za daljnje pregovore.