Poznato je da američki predsjednik Donald Trump baš nije zagrijan za teoriju o klimatskim promjenama koje je prouzročio čovjek. Ali kada je u pitanju Grenland, otapanje ledenjaka bi mu moglo zagrijati dušu.

Jer, iza Grenlanda se nalazi Arktik, jedna od rijetkih još neiskorištenih svjetskih regija s velikim ekonomskim potencijalom.

Posve je jasno da je Trumpova kupovna ponuda usmjerena prema bogatstvima koja se nalaze u tlu, a koja će uskoro, zahvaljujući klimatskim promjenama i topljenju ledenih masa, biti još dostupnija. Čak i Trump, koji stalno negira klimatske promjene, to zna i ne skriva da bi Sjedinjene Države u utrci za Arktik rado imale vodeću ulogu.

Borba za geopolitičku dominaciju Sjedinjenih Država

Pored SAD-a, Norveške i Danske, s Arktikom graniči Trumpova suparnica Rusija, pa čak i Kina. Iako vodstvo u Pekingu ne raspolaže arktičkim teritorijem, jasno ističe pretenzije prema Sjevernom polu nazivajući sebe "državom bliskom Arktiku".

Jasno je da se ovdje radi o nečemu puno većem nego što je kupnja nekretnine. U utrci za rudna blaga i brodske prometne rute ogleda se geopolitička bitka starih i budućih hegemonija za jedan novi svjetski poredak. Donald Trump ne želi ništa drugo doli američku dominaciju na Arktiku - i to ostvarenu u utrci sa suparnicama Rusijom i Kinom.

Ideja da Grenland postane američki pritom nije nova: 1946. je s ovim prijedlogom izašao predsjednik Harry S. Truman. Danska ga je tada, kao i danas, ljubazno odbila. A pogled u povijesne izvore otkriva da su čak i Aljaska, Louisiana i Djevičanski otoci kupljene i da su trgovinom postale američke. "Make America Great Again" - zašto to ne bi važilo i za Grenland?

Trump dovodi u pitanje dosadašnji svjetski poredak

Ali od 1946. godine nije prošlo samo sedam desetljeća. Ubrzo nakon okončanja Drugog svjetskog rata se, prije svega pod američkim vodstvom, morao uspostaviti novi poslijeratni poredak. U međuvremenu zemlje Zapada - pa tako i Dansku - sa Sjedninjenim Državama povezuje članstvo u NATO-u. Zajednički vojni savez bio je jamac mira i multilateralizma.

Ali sada Kina osporava SAD-u poziciju svjetske velesile i predsjednik Trump daje tome svoj doprinos. Otkako je stupio na dužnost, potresa temelje zapadne tvorevine, nastoji rasturiti Europsku uniju, dovodi u pitanje smisao NATO-a, priklanja se despotima i izbjegava stare partnere na Zapadu.

Trumpova ponuda Danskoj možda je rušenje jednog tabua - ali ona se uklapa u svjetonazor američkog predsjednika.