Trump je prije četiri godine vrlo uspješno privukao glasače u kampanji koja je bila ispunjena upozorenjima o navodnoj prijetnji s kojom se suočava Amerika, posebno aludirajući na izbjeglice, objasnio je neuroznanstvenik R. Douglas Fields u eseju objavljenom u časopisu Scientific American.

Isticao je opasnost od "onih koji mrze Božić", a migrante je kao i Hillary Clinton demonizirao u javnim nastupima.

Upravo je taj strah, koji je izazvao kampanjom, potaknuo njegove glasače i emocija je prevladala kritično i racionalno razmišljanje, smatra Fields.

"Trumpova strategija ne cilja centre za promišljanje u moždanoj kori. Prije četiri godine na neodlučne je glasače utjecao dio mozga zadužen za nagone koje vodi strah ili, jednostavnije, instinkt. Mnogi gasači nisu znali ni objasniti svoje stavove jer ih je vodila emocija, a ne razum", rekao je Fields.

Međutim, inicijalni nalet straha koji je mnoge naveo da daju podršku Trumpu, polako se razblažuje kako skeptični dio mozga dobija sve više informacija, odnosno činjenica, dodaje neuroznanstvenik. Trump i dalje cilja na emocije i strah, no taj utjecaj slabi.

Kao plastičan primjer takve kampanje i retorike navodi prošlomjesečni nastup američkog predsjednika u Wisconsinu kad je rekao: "Biden želi našu zemlju predati nasilnoj ljevičarskoj rulji. Ako Biden pobijedi, vrlo je jednostavno, Kina je pobijedila. Ako Biden pobijedi, pobijedila je rulja. Ako Biden pobijedi, pobijedili su demonstranti, anarhisti, palikuće i oni koji pale zastave."

Fields također napominje da je u prvoj debati Trump neprestano prekidao Bidena s agresivnim upadicama kako bi opet potaknuo emocije.

Kad nemaju dovoljno činjenica, ljudi se oslanjaju na instinkt, pa čak i kad je politika u pitanju. Tad se takođšer stvara plodno tlo za razvijanje teorija zavjere.

Međutim, Amerikanci su sad puno svjesniji činjenica o Trumpu. "Strah prevazilazimo na dva načina - razumom i iskustvom", napominje Fields koji vjeruje da će ovaj put prevladati činjenice, a ne emocije, prenosi Huffington Post.