Stanovnici priobalja Meksičkog zaljeva, u kojem već devet tjedana traje borba s najvećom naftnom mrljom u američkoj povijesti, u petak sa zabrinutošću prate meteorološka izvješća koja najavljuju formiranje tropske oluje nad Karibima, koja bi idućeg tjedna mogla ući u zaljev i pogoršati štete od naftnog zagađenja.

Sustav niskog atmosferskog tlaka između obale Hondurasa i otoka Grand Cayman ima 80 posto izgleda da postane Alex, prva tropska oluja u sezoni atlantskih uragana 2010. Sustav se kreće prema meksičkom poluotoku Yucatan, izvijestio je Nacionalni centar za uragane u Miamiju, na Floridi.

"Visinski vjetrovi postaju povoljnij i za razvoj tropske depresije, koja će se vjerojatno formirati danas ili u subotu", navodi se u priopćenju centra.

Oluja u Meksičkom zaljevu može postati prijetnja za napore na čišćenju naftne mrlje, u kojima sudjeluje više od 6.000 brodova i 37.000 ljudi, kao i za naftne platforme koje proizvode 30 posto nafte i 10 posto prirodnog plina u SAD-u.

U priobalju Meksičkog zaljeva nalazi se i sedam od 10 najprometnijih luka u SAD-u, kojima oluja može nanijeti štete.

Povlačenje brodova?

Jim Rouiller, energetski meteorolog tvrtke Planalytics, izjavio je da bi tropska oluja ili uragan u području naftne mrlje prisilili na povlačenje sve brodove koji sudjeluju u čišćenju nafte s površine, kao i posebna plovila BP-a koja dnevno prikupljaju oko 27.000 barela nafte (4.293 tona) iz oštećene bušotine na dubini od 1.500 metara.

U tom bi slučaju nafta ponovo neometano istjecala iz bušotine, tempom od 60.000 barela dnevno (9.540 tona). Rouiller je predvidio da oluja može pogoditi obalu na području od Brownsvillea u Teksasu do ušća rijeke Mississippi.

Posade naftnih platformi u zaljevu trebale bi početi pripreme za evakuaciju tri do sedam dana prije oluje, rekao je u petak admiral Obalne straže Thad Allen, nacionalni kordinator napora na sanaciji naftne mrlje.

>>Kevin Costner izumio stroj koji čisti naftu

Nafta u Meksičkom zaljevu istječe iz oštećene bušotine korporacije BP-a od 20. travnja, kada je eksplodirala i potonula platforma Deepwater Horizon, uz 11 ljudskih žrtava. BP je od tada izgubio više od polovice svoje tržišne vrijednosti, odnosno oko 100 milijardi dolara.

U napore na čišćenju naftne mrlje ta najveća britanska kompanija utrošila je više od dvije milijarde dolara, a pristala je i na zahtjev Obamine administracije da ustanovi poseban fond za isplatu naknada oštećenima od 20 milijardi dolara.

Zatvaranje bušotine bit će moguće tek nakon dovršetka dviju usporednih bušotina na istom ležištu nafte, sredinom kolovoza, najavio je BP.(hina/metro-portal)