Trgovina na malo u Hrvatskoj je tijekom 2009. godine zabilježila snažan pad od čak 14,1 posto nominalno odnosno 15,3 posto realno, te se u nominalnom iznosu vratila na 2005. godinu, a u realnom na 2002. godinu, ističu analitičari Privredne banke Zagreb u PBZ Tjednim analizama.

Istodobno prognoziraju da značajniji oporavak osobne potrošnje nećemo vidjeti još neko vrijeme, a mišljenja su da je trenutna "ručna kočnica" osobne potrošnje podignuta prvenstveno uslijed negativnih očekivanja u dijelu tržišta rada odnosno rasta nezaposlenosti.

Upozoravajući na realnu opasnost srednjoročne gospodarske stagnacije zaključuju kako Hrvatskoj treba promjena modela rasta.

Napominju kako je ukupno promatrajući trgovina na malo u padu realno već sedam tromjesečja odnosno nominalno pet kvartala.

S obzirom da je tijekom prošle godine trgovina motornim vozilima zabilježila pad od gotovo 60 posto, isključivanjem ove trgovačke struke iz indeksa ukupnog prometa u trgovini na malo stope pada u 2009. se smanjuju na 4,5 posto nominalno odnosno 5,7 posto realno.

I iz kretanja takve korigirane trgovine na malo po kvartalima jasno je vidljiv trend ubrzanja pada i to posebno u drugoj polovici prošle godine.

Ovakvo kretanje mogli bismo jednostavno protumačiti činjenicom da su kućanstva nakon odustajanja od većih investicija poput kupovine automobila, sredinom prošle godine snažnije smanjila i sve ostale kupovine, navodi Ivana Jović.

Indeksi očekivanja potrošača, sukladno s dodatnim intenziviranjem negativnih kretanja na tržištu rada i dalje su na povijesno niskim razinama, a analitičari PBZ-a trenutno ne vide pozitivne vijesti koje bi ih mogle znatnije popraviti s obzirom da ne očekuju da će se Ministarstvo financije tako olako odreći prihoda ostvarenih 'kriznim' porezom.Ovakvo kretanje, dodaje, u potpunosti se poklapa s povećanjem stope PDV-a, uvođenjem poreza solidarnosti te početkom negativnih kretanja na tržištu rada.

Pritom analitičari PBZ-a napominju kako je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju po prvi put u posljednje četiri godine došlo i do nominalnog smanjenja potrošnje hrane, pića i duhana i to za 0,7 posto u odnosu na isti kvartal 2008. godine.

Ističu kako dodatni pritisci na realne dohotke dolaze i iz najave poskupljenja struje, pa prognoziraju da značajniji oporavak osobne potrošnje nećemo vidjeti još neko vrijeme.

Sukladno tome očekuju da će trgovina na malo i u ovoj godini, u kojoj očekuju pad gospodarske aktivnosti od 1,2 posto, nastaviti padati, posebno u prvom dijelu godine, i to po stopi od oko 3 posto.

Na pitanje da li prijevremeno ukidanje poreza solidarnosti može pokrenuti osobnu potrošnju s mrtve točke napominju da je psihološki učinak koji ovaj porez ima na potrošače zasigurno snažan i njegov konačni neto učinak bi trebalo detaljnije razmotriti.

Međutim, smatraju da je "ručna kočnica" osobne potrošnje podignuta prvenstveno uslijed negativnih očekivanja u dijelu tržišta rada odnosno rasta nezaposlenosti.

Nesklonost kućanstava potrošnji vidi se i iz podataka da su krajem 2009. krediti za kupnju automobila pali za 19 posto, krediti po kreditnim karticama za 9,2 posto, a ostali krediti stanovništvu za 3,6 posto. (hina/metro-portal)