"Mobilni telefoni najčešći su način pristupa internetu, pa postotak ljudi koji ga posjeduju služi kao pokazatelj" njegove dostupnosti, piše Međunarodna unija za telekomunikacije (UIT) u svom godišnjem izvješću o povezanosti.

No, svi vlasnici mobitela nemaju i pristup mreži, osobito u zemljama s niskim prihodima gdje je širokopojasni internet često preskup.

Prema podacima UIT-a, 95 posto osoba u bogatim zemljama ima mobitel, dok ih u siromašnijim zemljama ima 49 posto.

Pristup internetu se širi, no nedovoljno brzo, nakon skoka zabilježenog tokom pandemije COVID-19 i restrikcija koje su primorale stotine miliona ljudi da rade ili studiraju online.

Procjenjuje se da se danas internetom koristi 5,3 milijardi ljudi, odnosno 66 posto svjetske populacije. Gotovo svi koji nisu povezani nalaze se u najsiromašnijim zemljama.

Ovaj postotak proteklih godina ipak stalno raste nakon snažnog uzleta 2020., rekao je glavni ekonomist UTI-a Thierry Geiger.

Ali, još je dalek put jer "previše ljudi i dalje živi u digitalnom mraku", rekla je Doreen Bogdan-Martin koja će početkom 2023. godine postati prva žena na čelu agencije.

"Pristup internetu raste, ali ne tako brzo i ravnomjerno širom svijeta kako bi trebalo biti", dodala je.

Cijena je još uvijek previsoka za veliki broj potrošača u zemljama s niskim prihodima gdje mobilni internet košta oko 9 posto prosječnog dohotka.

To je daleko više od postotka koji se plaća u bogatim zemljama za slične usluge, upozorio je UTI, pozvavši sve zemlje da osiguraju pristupačan širokopojasni pristup.

"Moramo održati pristup internetu čak i dok globalna recesija pogađa ekonomske izglede mnogih zemalja", rekao je odlazeći šef UTI-a u Houlin Zhao.

Geiger ističe da bi, iako troškovi povezivanja nastavljaju padati, rastuće cijene osnovnih potrepština mogle natjerati mnoge ljude da ostanu offline.