"Daytonski sporazum nije samo okončao rat, on je središnji dio dogovora koji je omogućio postojanje Bosne i Hercegovine do sada. Kao i u svim zemljama na svijetu ustavi evoluiraju s vremenom i nije na Sjedinjenim Državama da kažu što treba biti promijenjeno. Mi podupiremo središnji koncept Daytona s dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda i ako ta dva entiteta i tri konstitutivna naroda nađu načina da učine ustav učinkovitijim onda će imati potporu međunarodne zajednice", rekao je zamjenik pomoćnika američke državne tajnice zadužen za jugoistočnu Europu Thomas Countryman, koji u Bruxellesu razgovara o stanju u jugoistočnoj Europi s dužnosnicima Europske unije, a nakon toga će se uputiti u posjet Kosovu, Albaniji i Makedoniji, prenosi Hina.

Countryman je rekao da "treći entitet u Bosni i Hercegovini nije rješenje ni za što, jer Bosni i Hercegovini ne treba složenija vlada s većim mogućnostima sprečavanja djelovanja, nego joj treba učinkovitija vlada s većim sposobnostima za donošenje odluka". Posebno je istaknuo da BiH treba postati "funkcionalnija, a ne centraliziranija država".

Countryman se nije želio upuštati u komentiranja stranačkih pregovora za formiranje vlade u BiH niti u ocjene da su bosanskohercegovački Hrvati neravnopravni u odnosu na dva druga naroda. "Za nekoga tko želi biti zrela demokracija nije od pomoći da Sjedinjene Države, EU ili netko drugi podupru stranačku procjenu da su jedni građani drugog reda ili procjenu druge stranke da nisu. Nažalost, mislim da su svi građani Bosne i Hercegovini danas građani drugog reda", rekao je Countryman.

Američki je političar rekao da očekuje skori početak dijaloga između Srbije i Kosova čim se formira vlada na Kosovu. Istaknuo je da Sjedinjene Države "ozbiljno uzimaju" teške optužbe koje je protiv kosovskog vodstva iznio izvjestitelj Vijeća Europe Dick Marty, da Washington "ne prejudicira ničiju krivnju" i misli da sve treba istražiti misija Eulex, te pozdravlja spremnost vlada u Tirani i Prištini da surađuju u toj istrazi.

Countryman je osudio uzajamne optužbe vlasti i oporbe u vezi s demonstracijama u Albaniji od 21. siječnja u kojima su poginule četiri osobe, nazvavši to "političkim teatrom koji Albaniji nije potreban".