Kosor je istaknula da se prisjeća ljudskih prava brojnih poginulih ljudi i članova njihovih obitelji, ali i osudila sve one koji se na mjestima poput Bleiburga pojavljuju u fašističkim odorama.

"Danas smo ovdje kako bismo se se sjetili prije svega ljudskih prava brojnih ljudi, čiji broj do kraja nije ustanovljen, ljudskih prava njihovih obitelji i ljudskih prava svakog čovjeka. Ti su ljudi ubijeni bez suda, suđenja, bez podizanja optužnice i bez prava na obranu", kazala je premijerka Kosor novinarima nakon što je odala počast hrvatskim vojnicima i civilima poginulima na Bleiburškom polju na kraju Drugog svjetskog rata.

Naglasila je kako uz odavanje počasti tim ljudima, treba i osuditi one koje se na mjestima poput Bleiburga pojavljuju u fašističkim odorama.

"Toga se (poginulih) svakako treba prisjetiti na dostojanstven način, a želim to reći i na ovom mjestu, osuđujući sve one koji se i ovdje, a katkada i na drugim mjestima, pojavljuju u fašističkim odorama. To sigurno neće i ne može pomoći da se istina o svemu što se ovdje dogodilo rasvijetli do kraja", istaknula je i naglasila kako "zbog istine" i onih koji su ubijeni bez prava na obranu "moramo biti ovdje".

Premijerka se pritom pozvala na Deklaraciju o ljudskim pravima UN-a, na Rezoluciju parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja je, kako je rekla, vrlo jasno osudila komunističke zločine, te Deklaracije Hrvatskoga sabora iz 2006. u kojoj se spominju zločini "koji su počinjeni od 1945. do 1990." "Prema tome to je obveza za sve nas", kazala je Kosor i dodala da je "uistinu vrijeme da se o svakom događaju u Hrvatskoj kaže puna i prava istina, da se toga nitko ne smije i ne može bojati".

"Dakle, protiv bilo kakvog revizionizma, vezano i za ulogu antifašizma, ali svakako vodeći računa o komunističkim zločinima", dodala je. Uz Kosor u vladinom su izaslanstvu bili ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ministar obrazovanja, znanosti i športa Radovan Fuchs.

Izrazila je uvjerenje da će se u dogledno vrijeme moći učiniti ponešto "i za obitelji koje su još uvijek žive, a koje desetljećima nisu smjele javno spominjati što se dogodilo članovima njihove obitelji", te uspjeti u postupcima identifikacije kako bi se dokazalo tko je sve nastradao na Bleiburgu i na Križnim putevima.

"Sporazum predviđa mogućnost obilježavanja takvih mjesta kako bi se istina saznala, a mislim da će to pružiti novu mogućnost onima koji se trebaju baviti tim događajima, od povjesničara do mjerodavnih državnih tijela", rekla je premijerka naglasivši kako "zločin te vrste nikada na zastarijeva".

Ove se godine obilježava 65. obljetnica bleiburške tragedije. Premijerku je dočekao Ilija Abramović, član Počasnog bleiburškog voda koji se brine o čuvanju uspomene na poginule na Bleiburgu. (hina/metro-portal)