Otkako je ChatGPT u studenom prošle godine pušten u javnost postao je vrlo popularan. ChatGPT je chatbot koji se zasniva na strojnom učenju, jednom području umjetne inteligencije. Treniran je s velikom količinom tekstova kako bi mogao odgovarati kao ljudski sugovornik. Taj program poduzeća za umjetnu inteligenciju Open AI, koje vrijedi milijarde, smatra se vrlo naprednim.

Od nedavno se raspravlja o posljedicama za škole. Zato je to tema i za Konferenciju ministara obrazovanja i kulture saveznih pokrajina KMK. Zabranu ChatGPT-a je gotovo nemoguće nadzirati i provoditi, kaže berlinska senatorica za obrazovanje i predsjednica Konferencije ministara kulture Astrid-Sabine Busse.

"Kako kontrolirati kojim se izvorima učenice i učenici koriste dok rade domaće zadaće? Škola je uvijek bila sustav koji uči. I to se mora i pokazat će se i u novoj normalnosti svijeta u kojem umjetna inteligencija igra sve veću ulogu".

Tu pojavu se mora uzeti u obzir u nastavi i kritički ju pratiti, kaže ona.

ChatGPT će zacijelo promijeniti i nastavu. "To ima osobine revolucije", kaže Doris Weßels, profesorica gospodarske informatike na Višoj strukovnoj školi u Kielu. Doris Weßels se, među ostalim, bavi posljedicama umjetne inteligencije na području obrazovanja. "Čitav proces pisanja, ne samo u školi, promijenit će se kroz moćna sredstva kao što je ChatGPT."

Chatbot može služiti prije svega kao izvor inspiracije, kao partner u pisanju, koji potiče kreativnost, kaže Weßels. U nastavi bi to značilo da su učenik i umjetna inteligencija neka vrsta tandema. Ali, korisnici bi trebali provjeriti ispravnost tvrdnji koje generira ChatGPT, jer bot "halucinira", piše dakle i fiktivne tvrdnje i svoje odgovore na njih. Zato i dalje ostaje važno poznavanje činjenica. "Učenici i učitelji mogu gledati generirane tekstove kao stručnjaci i provjeravati sadržaje", kaže Weßels.