„Covid-19 nije samo zdravstvena i ekonomska kriza, nego i korupcijska. I to kriza kojom trenutno ne uspijevamo upravljati", rekla je čelnica Transparency Internationala (TI) Delia Ferreira Rubio.

„Prošla godina testirala je vlade kao nijedna dosad, a one s većom razinom korupcije su bile nesposobnije odgovoriti na izazov", dodala je argentinska pravnica.

TI u izvještaju piše kao je korupcija tijekom pandemije procvjetala, od davanja mita u klinikama do preusmjeravanja pomoći i medicinske opreme. Upozorava se kako koruptivne radnje potkopavaju globalni odgovor na covid-19, ali i govore o krizi demokracije.

Organizacija sa sjedištem u Berlinu ističe i da su države s višim razinama korupcije tijekom pandemije bile one koje su najviše kršile vladavinu prava i zaobilazile demokratske institucije.

Ovogodišnji Indeks percepcije korupcije (CPI), koji rangira 180 država po korupciji u javnom sektoru na temelju mišljenja stručnjaka i poslovnjaka, daje „mračnu sliku" korupcije u svijetu, tvrdi organizacija.

„Većina država postigla je mali ili nikakav napredak u borbi protiv korupcije u gotovo deset godina, a dvije trećine njih ima manje od 50 bodova", priopćio je TI u čijem indeksu u kojem je najbolja ocjena 100, a najgora 0.

Hrvatska stagnira

Stotini su na listi za 2020. opet najbliži Danska i Novi Zeland s 88 bodova, a slijede ih Finska, Singapur, Švedska i Švicarska s 85.

SAD je na 25. mjestu sa 67 bodova, Kina na 78. s 42 boda, a Rusija 129. s 30 bodova.

Hrvatska je, kao i 2019., na 63. mjestu s 47 boda, pa se nalazi između Bjelorusije i Kube. Hrvatska je 2015. imala 51 bod, a od tada konstantno pada. Od članica Europske unije iza nje su samo Mađarska, Rumunjska i Bugarska s 44 boda. Prosječna vrijednost bodova indeksa za 2020. iznosi 43.

Slovenija je 35. sa 61 bodom, Srbija 94. s 38 bodova, Bosna i Hercegovina 111. s 35 bodova, a Crna Gora 67. s 45 bodova.

Najlošije stoje Južni Sudan i Somalija (12), Sirija (14), Jemen i Venezuela (15).