« Svijet
objavljeno prije 5 mjeseci i 6 dana
POLITIKA

Tko su kandidati za čelo Europske komisije?

Svaka europska stranačka grupacija odabrala je jednog ili više vodećih kandidata. Ali, njihovi izgledi da postanu predsjednica ili predsjednik Europske komisije vrlo su različiti

Tko se to gura?
Tko se to gura? (Arhiva)
Više o

Europska komisija

Nakon europskih izbora novog predsjednika ili predsjednicu Europske komisije imenovat će Europski parlament i predsjednici država i vlada. Oni moraju parlamentu predložiti jednog kandidata ili kandidatkinju i pritom "voditi računa" o ishodu izbora. To znači da bi kandidat stranke koja je osvojila najviše glasova u pravilu trebao postati predsjednik Komisije. Ali, predsjednici država i vlada se ne moraju držati toga načela. Osim toga i najjači zastupnički klub u Europskom parlamentu treba saveznike za izbor predsjednika komisije. Moguća su, dakle, iznenađenja.

Manfred Weber

Političar bavarske Kršćansko-socijalne unije CSU mogući predsjednik Komisije? To je prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo, kad su neki političari CSU-a oštro kritizirali EU. Danas 46-godišnji Weber je u Europskom parlamentu napravio izuzetno dobru karijeru i od 2014. je na čelu Zastupničkog kluba Europske pučke stranke (EPP), najvećeg u EP-u. Zbog njegove kandidature je i predizborna kampanja u Bavarskoj izuzetno pro-europska. On razmišlja toliko dosljedno europski da se sukobljava i s njemačkom saveznom vladom ako misli da njezina politika šteti Europskoj uniji. Weber je, primjerice, zahtijevao zaustavljanje gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke kroz Baltičko more.

Weber se predstavlja kao konzervativan, kršćanski orijentiran, ali uvijek naglašeno umjeren i konkretan. On zna da kao predsjednik zastupničkog kluba i pogotovo kao predsjednik Komisije mora integrirati. Ali, mnogi misle da je pokazivao previše razumijevanja za mađarskog premijera Viktora Orbana, čija stranka Fidesz je u međuvremenu suspendirana iz EPP-a. Tek kad je Orban svojim protumigracijskim plakatima uvrijedio sadašnjeg predsjednika Komisije Jeana-Claudea Junckera, odnosi su poremećeni. Orban više ne želi podržavati Webera.

U migracijskoj politici on se zalaže prije svega za čuvanje vanjskih granica EU-a. "Čuvanje granica je preduvjet razumne politike prema izbjeglicama. Država odlučuje tko će doći u Europu, a ne krijumčarske bande", izjavio je on prošlog tjedna na njemačkoj televiziji. On odbacuje uvođenje poreza na ugljični dioksid, što zahtijevaju Žuti prsluci u Francuskoj. "Mora se vidjeti da porez na CO2 dobro zvuči, ali da to znači više cijene benzina i lož-ulja za one siromašnije u društvu."

S Manfredom Weberom EPP ima umjerenog vodećega kandidata koji može biti prihvatljiv i nekim drugim zastupničkim klubovima. Ono što njemu nedostaje jest karizma, iskustvo vladanja i poznatost. Ako bi on bio izabran za predsjednika Komisije to bi bilo prvi put u više od 50 godina da jedan Nijemac preuzme vodeće mjesto u Europskoj komisiji.

Frans Timmermans

Frans Timmermans je vodeći kandidat Zastupničkog kluba socijaldemokrata i socijalista, drugog po snazi u EP-u. On ima ponešto od onoga što nedostaje Weberu. Prije sadašnje dužnosti kao prvi podpredsjednik Komisije ovaj 58-godišnji Nizozemac je bio zastupnik u nizozemskom parlamentu i kasnije ministar vanjskih poslova. Tečno govori engleski, njemački, francuski, ruski i talijanski. Kao povjerenik u Komisiji Timmermans se zalagao prije svega za zaštitu klime i smanjenje količine plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu. "Nužno je da brzo uvedemo porez na ugljični dioksid", izjavio je Timmermans prilikom sučeljavanja na njemačkoj televiziji.

U migracijskoj politici se i Timmermans zalaže za jače kontrole. Ali, dok se Weber žalio na "nekontrolirano stanje" iz 2015., Timmermans je izričito hvalio "humanost" politike savezne kancelarke Angele Merkel prema izbjeglicama. "Ona je tada spasila Europu", izjavio je Timmermans.

On se bori za socijalniji EU, on želi minimalnu satnicu na razini Europske unije, ujedinjena Europa bi, po njemu, trebala imati jak glas u svijetu. Timmermans upozorava da bi desni populisti mogli "uništiti" Europu i da su europski izbori sudbinski izbori. "Ako ostanemo ravnodušni i ne izađemo na izbore može nam se dogoditi isto što i u Americi ili u Velikoj Britaniji s Brexitom."

Glavni Timmermansov problem je njegova stranačka pripadnost. Prema ispitivanjima javnog mnijenja socijaldemokrati i socijalisti će na ovim izborima izgubiti velik broj birača i još više zaostati za EPP-om. Osim toga među članicama EU-a koje imaju pravo predlaganja kandidata za čelnu poziciju u Europskoj komisiji gotovo da više nema lijevih vlada. A s obzirom da je Timmermans dosad u Komisiji bio mjerodavan za poštivanje pravne države i zbog toga oštro kritizirao Poljsku i Mađarsku, on je za takve vlade neprihvatljiv.

Margrethe Vestager

Liberali nemaju samo vodećega kandidata nego čitav tim od sedam osoba. Ipak, u središtu pozornosti je dosadašnja povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager (51) iz Danske. Ona je ranije u Danskoj bila ministrica gospodarstva i ministrica unutarnjih poslova. U Bruxellesu je postala prava zvijezda jer se usprotivila velikim internetskim koncernima. Prisilila je Apple da u Irskoj naknadno plati 13 milijardi eura poreza, a Google je zbog zloporabe položaja na tržištu morao platiti kaznu od preko osam milijadi eura. To se sviđa europskom pučanstvu.

Ipak, liberali su se uzalud nadali da će se La République en Marche francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pridružiti njima. Macron je čak otvoreno rekao da je protiv načela vodećega kandidata dajući time naslutiti da će predsjednici država i vlada možda predložiti potpuno drugu osobu.Vestager smatra da je krajnje vrijeme da na čelu Europske komisije bude žena. Iako su liberali tek četvrti klub po snazi u Europskom parlamentu, njezine šanse nisu loše. Jer, oni su programski otvoreni i prema lijevo i prema desno i mogli bi biti jezičac na vagi. Margrethe Vestager zato dolazi u obzir kao kompromisna kandidatkinja.

Ska Keller

Njezine omiljene teme su zaštita klime, migracija i fer trgovina. U sučeljavanju s Manfredom Weberom iz EPP-a je izjavila: "Klima ne može čekati." Keller se zalaže za liberalnu politiku prema izbjeglicama i bila je početkom godine na jednom brodu njemačke udruge Sea Watch, koja u Sredozemnom moru spašava migrante. U socijalnoj politici želi ujednačene minimalne standarde za cijelu Europsku uniju.Skupa s Nizozemcem Basom Eickhoutom 37-godišnja Njemica Ska Keller je vodeća kandidatkinja Zelenih. Zeleni su kao i Ljevica na petom mjestu po snazi u Europskom parlamentu. Zato su njezini izgledi da kao kompromisna kandidatkinja postane predsjednica Komisije jednaki nuli. Ali, ona je jako prisutna u Europskom parlamentu i sad u predizbornoj kampanji. Gotovo nitko od vodećih kandidata ne nastupa tako angažirano u predizbornoj kampanji kao ona. Odrasla je u bivšem DDR-u i s obzirom na to iskustvo argumentira da se demokraciju ne smije promatrati kao nešto samo po sebi razumljivo.

Jan Zahradil

Ni Jan Zahradil se ne zalaže za jaču europsku integraciju, nego više za ukidanje nekih dosad postignutih integracijskih pravila. On primjerice dovodi u pitanje tvrdnju da čovjek utječe na klimatske promjene.Europski konzervativci i reformisti, EKR, su, istina treći zastupnički klub po snazi u Europskom parlamentu, ispred liberala, ali njihov kandidat, 56-godišnji Čeh Jan Zahradil teško da će biti izabran za predsjednika Europske komisije, zbog dva razloga. Prvo, najviše zastupnika u EKR-u imaju britanski konzervativci. Iako Velika Britanija sudjeluje na izborima, njihovi zastupnici će otpasti nakon Brexita. Drugo, EKR nije samo konzervativan, nego velikim dijelom i EU-skeptičan, pa i desnopopulističan.

Nico Cué

On priznaje da s obzirom na sadašnje odnose u Parlamentu ne može postati predsjednik Komisije. Ali, on želi iskoristiti kandidaturu kako bi ukazao na položaj radnika i borio se za europsku solidarnost. Negativne reakcije izazvalo je njegovo zalaganje prošle godine da valonski proizvođači oružja tako dugo nastave isporučivati oružje Saudijskoj Arabiji dok se o tomu ne postigne zajedničko stajalište Europske unije.Nico Cué skupa sa Slovenkom Violetom Tomić je čelni dvojac Ljevice. Kao dijete Cué je s obitelji pobjegao iz Francove Španjolske u Belgiju. Kao bivši aktivist sindikata metalaca on se zauzima za klasične ciljeve Ljevice: preraspodjelu, nacionalizaciju, zaštitu europskoga gospodarstva od izvaneuropske konkurencije. Desni populizam on vidi kao "fašističku prijetnju" kojoj se treba suprotstaviti.

Piše: Christoph Hasselbach/DW
16.05.2019. 10:31:00
Novi komentar
nužno
nužno