Svatko zna kako ova američka vlada pod predsjednikom Trumpom zastupa načelo America first i kako nema nikakvo dobro mišljenje o međunarodnim organizacijama. Isto tako se zna kako je tu politiku zagovarao i provodio David Malpass. Sada je on postao predsjednikom Svjetske banke, a američki predsjednik Trump kod njegove nominacije u veljači ove godine nije ostavio nikakve dvojbe kako svakako želi tog „svog čovjeka" na čelu Svjetske banke.

„To je jedan od najviših prioriteta moje vlade: da se novac američkih poreznih platiša izdaje učinkovito i mudro, da služi američkim interesima i da brani američke vrijednosti. David je zagovornik odgovornog ponašanja Svjetske banke. On se borio za to da se ona usmjeri na mjesta i projekte koji stvarno trebaju pomoć, na ljude u velikoj bijedi."

Već je tu i maleni žalac američkog predsjednika usmjeren i Europljanima: ljude u bijedi, a ne pomoć zemljama kao što je Grčka. To je dosad bilo i mišljenje Davida Malpassa. 63 su mu godine i konzervativni ekonomist je već radio za vlade predsjednika Reagana i Busha prije nego što je postao glavni ekonomist banke Bear Stearns. Banka je propala za vrijeme financijske krize 2008. i kritičari napadaju i Malpassa što je još samo par mjeseci prije sloma umanjivao čitav problem.

Još u kampanji za predsjednika se Malpass angažirao u momčadi Donalda Trumpa i na koncu je postavljen kao državni tajnik u Ministarstvu financija zadužen za međunarodne odnose. Već i tako je imao posla sa Svjetskom bankom.

Što je s projektima zaštite klime?

Njegov utjecaj na tu međunarodnu financijsku instituciju je teško procijeniti: s jedne strane je stalno kritizirao Banku da izdaje prevelike kredite zemljama koje uopće ne trebaju takvu pomoć. Tu je smatrao kako takav multilateralizam ide previše daleko. S druge strane je prošle godine znatno utjecao da kapital Svjetske banke bude značajno povećan. „Izvojevali smo važno povećanje kapitala i paket reformi. Sad Svjetska banka ima veličanstvenu priliku provesti tu konstruktivnu reformu koja će dovesti do bržega gospodarskog rasta i više blagostanja", izjavio je Malpass.

Malpass je već i prije ovog proljetnog zasjedanja Svjetske banke i MMF-a počeo uvjeravati suradnike kako će se držati temeljnih smjernica Svjetske banke. No među glavnim temama Banke su i klimatske promjene: Trumpova vlada ne vjeruje u klimatsku promjenu i napustila je Sporazum o klimi iz Pariza. Ali Svjetska banka u čitavom svijetu financira projekte koji vode zaštiti klime.

Uoči sastanka je ipak i tu „zbrojio kruške i jabuke": da, on će također zagovarati projekte zaštite klime jer promjena klime najviše pogađa baš najsiromašnije stanovnike našeg planeta. A njih i zbog klime ima sve više, po najnovijim brojkama 700 milijuna stanovnika Zemlje žive u bijedi. Utoliko on i tu ima namjeru tek raditi ono što je i predsjednik Trump rekao.

No postoji još jedno veliko otvoreno pitanje gdje tek treba vidjeti što će učiniti Malpass: upravo on je stalno kritizirao Svjetsku banku da još uvijek daje povoljne kredite Kini, makar je to zemlja koja je već postala druga po veličini gospodarska sila svijeta. Svjetska banka je do sad uvijek uspjela nametnuti svoju politiku i za ekonomista Eswara Prasada, tu se radi o nečem drugom: o utjecaju. „Svjetska banka se brine da ako još samo posuđuje novac najsiromašnijim zemljama, da onda više neće imati nikakav utjecaj na zemlje koje bilježe nagli gospodarski rast."

Imati utjecaja: to je argument koji razumije i Malpass. Tako je također već izjavio kako će se odnos Svjetske banke prema Kini „razvijati i dalje". Tu se radi o „snažnom partnerstvu i suradnji".

Kao njezin predsjednik Malpass može snažno utjecati na politiku Svjetske banke, ali on neće moći odlučivati sasvim sam. Tu postoje izvršni direktori koje biraju zemlje članice i oni mogu mnogo toga promijeniti. Kritičari Malpassa se nadaju da će mu oni onda dobro gledati u prste.