I dok su oči svijeta uperene prema Gazi, džihadisti u Iraku stvaraju nove činjenice: nakon što su borci "Islamske države" (ISIL) već u lipnju zauzeli sjevernoirački grad Mosul, sada su uslijedili i obližnji gradovi Sindšar i Samar, dva naftna polja, brana kod Mosula koja je najveća u zemlji.

Kurdski i arapski informativni portali izvještavaju o brojnim smaknućima; 200.000 osoba je prema navodima UN-a u bijegu. Žrtve su ovaj put uglavnom jesidi, pripadnici religiozne manjine koje militantni ekstremisti "Islamske države", slično kao i šijite, smatraju "nevjernicima". Prethodno su iz regije masovno pobjegli kršćani koji su samo na taj način mogli izbjeći prisilni prelazak na islam ili plaćanje posebnog poreza.

Oslabljeni Kurdi

Sve hitnije se postavlja pitanje: tko može zaustaviti teror "Islamske države"? Iračka vojska je u Mosulu pokazala da se malo čim može suprotstaviti dobro opremljenim i odlično financiranim borcima ISIL-a. Grad je ekstremistima praktično prepušten bez borbe. Najnoviji pohodi džihadista pokazuju međutim da je i toliko hvaljena borbena snaga kurdske Pešmerga milicije ograničena.

Kurdi su, istina, započeli protuofenzivu čiji rezultat treba pričekati. Ovaj put ih podržava i iračko vojno zrakoplovstvo. No, oni su najprije morali pretrpjeti gorke poraze. I prije svega, oni nisu mogli zaštititi ljude u ovoj regiji.

"Islamska država" u Iraku i Sirijii u međuvremenu pod kontrolom drži područje koje je višestruko veće od Libanona i Jordana. ISIL tamo širi teror koji u sjenu baca čak i brutalna djela Al Kaide i talibana. Čak kada džihadistima i ne bi pošlo za rukom da povećaju svoje polje vladavine, oni već sada tamo sustavno ubijaju i proganjaju ljude. Koliko dugo svijet to još može nijemo promatrati?

Džihadisti iz Europe

Osim toga, posebno opasno je da "Islamska država", odnosno regije koje se nalaze pod njezinom kontrolom postaju istodobno vrlo atraktivna područja za džihadiste iz cijelog svijeta. Džihadisti šire istodobno perfidnu i visoko profesionalnu propagandu, u internetu objavljuju svoje zločine, odrubljivanja glava i strijeljanja kako bi pronašli što više pristalica. A njih zaista i nalaze: prema navodima različitih tajnih službi, na strani džihadista se ne bori samo nekoliko tisuća boraca iz arapskih zemalja, već i više stotina iz Europe. Također se i čovjek koji je optužen da je prošle godine u svibnju u Židovskom muzeju u Bruxellesu ubio četiri osobe, prethodno borio kao džihadist u Siriji.

Uzor - suniti

Terorizam ne nestaje iz ničega. Džihadisti profitiraju od toga da je sirijski diktator Bašar al Assad dozvolio bombardiranje vlastitog naroda i da irački predsjednik Nuri al Maliki sunite drži podalje od vlasti. On danas čak želi pokušati dobiti još jedan mandat. Međutim, politička rješenja su komplicirana i u međuvremenu nedovoljna. Protiv "Islamske države" se mora boriti vojnim sredstvima. Model za to bi mogla biti sunitska plemena na istoku Sirije koja su se odvojila od ISIL-a i koja se pored Al Assada, također bore protiv terorista ISIL-a.