Osim ako ne živite u apsolutnoj izolaciji ili među Amišima upoznati ste s opasnosti koje donosi konzumiranje droga, no ako ste možda propustili tisućito apeliranje dr. Sakomana narkotici stvaraju tešku ovisnost, te ozbiljne posljedice po zdravlje i okolinu.

Ne moramo vam govoriti da je njihovo posjedovanje i konzumacija ilegalna, te da ako vas policija uhvati u posjedovanju prijeti vam novčana kazna te kazna zatvora, po novom Kaznenom zakonu RH smiješi vam se kazna dugotrajnog zatvora. No, stvari nisu uvijek bile tako crne, nekada su današnji zabranjeni opijati bili u potpunosti legalni.

Opijum

Opijum je od pamtivijeka u službi narodnih medicinara i ranara, a dobiva se sušenjem mliječnog soka iz nezrelih makovih glavica. U 19 stoljeću liječnici su ga prepisivali kao da je lijek za kašalj, a bilo ga je moguće kupiti i trgovinama. 

Opijum se najčešće davao ženama koje su patile od jakih menstrualnih bolova, te bebama kojima su izbijali prvi zubići. Na početku 20 stoljeća opijum je zabranjen u većini zemalja. Od opijuma se danas dobiva morfij i kodein.

Metamfetamin

Metamfetamin je sintetička droga koju je napravio japanski kemičar davne 1893. godine. U SAD-u se koristio u liječenju alkoholizma, depresije, pa čak i alergija. Nakon što je otkriveno da metamfetamin doslovce razara tijelo, droga je zabranjena. Efekti ove droge su teži nego kod kokaina i drugih droga, nekada uključuju akutnu depresiju, psihotične epizode i oštećenja mozga.

Kokain

Kokain se dobiva iz lišća biljke koke koja se žvače u Južnoj Americi već posljednjih tri tisuće godina. U ranim godinama 20 stoljeća mnoge poznate osobe su bile poznati uživatelji kokaina,a među njima su bili Sigmund Freud, Sir Arthur Conan Doyle, Jules Verne, Winston Churchill, kraljica Victoria, pa čak i Papa.

Liječnici su prepisivali kokain ljudima koji su patili od depresije i koji su se odvikavali od ovisnosti o morfiju. U SAD-u kokain je bio prihvaćen kao analgetik te kao lijek za kašalj, a bio je jedan od sastojaka prvih oblika Coca-Cole. Kokain je stavljen izvan zakona kada su ljudi shvatili da stvara izrazitu psihičku ovisnost.

LSD

Dietilamid lizerginske kiseline ili LSD ili trip, je polusintetička droga dobivena iz plijesni koja nastaje na biljci raži. Drogu je sasvim slučajno otkrio švicarski znanstvenik 1943. godine nakon što mu je LSD apsorbiran kroz kožu.

Američka vojska i CIA koristile su LSD kao "serum istine", a davao se svima, od vladinih agenata do prostitutki na ulicama. U medicini se koristio u psihijatriji za liječenju teških psihičkih poremećaja. Nije zabilježeno da LSD stvara ikakvu ovisnost, ali je zabranjen jer mijenja svijest kod konzumenata.

Ecstasy

Ecstasy ili MDMA je polusintetička psihoaktivna droga koja je svoju popularnost stekla u noćnim klubovima diljem svijeta. Proizvela ga je njemačka farmaceutska tvrtka Merck 1912. godine.

Svoju medicinsku primjenu doživio je tek sredinom 70-ih godina kada ga je američki psihijatar počeo upotrebljavati na svojim pacijentima kao pomoć pri opuštanju i otvaranju svojih osjećaja. No, zbog nepredvidljivog djelovanja na pacijente ecstasy se prestao primjenjivati u medicini. Globalnu zabranu je dobio nakon zlouporabe po noćnim klubovima i partijima.

Heroin

Heroin je teška droga koja se proizvodi iz morfija, a sintetiziran je 1874. godine kao alternativa morfiju koja ne stvara ovisnost. Heroin je ustvari ime lijeka kojeg je stvorila njemački farmaceutski gigant Bayer. Koristio se kao lijek protiv kašlja te kao zamjenska droga za ovisnike o morfiju, poput metadona za današnje ovisnike.

Oh, kako su samo bili u krivu. Pokazalo se da je heroin stvara puno veću psihičku i fizičku ovisnost nego morfij. Kada su Amerikanci shvatili da umjesto da lijeći kašalj stvara opaku i snažnu ovisnost, heroin je 1924. godine. u potpunosti zabranjen.