Angela Merkel sad želi "brzo početi s radom", i u europskoj politici. I doista, gotovo pola godine nakon saveznih izbora Europa je čekala na njemačku vladu koja može djelovati. Osobito je francuski predsjednik Emmanuel Macron želio jasno stanje. "Francuska i Njemačka će idućih tjedana raditi na novim inicijativama kako bi unaprijedile europski projekt", najavio je Macron nakon telefonskih razgovora s kancelarkom Merkel i budućim ministrom financija Olafom Scholzom.

Od socijaldemokrata Scholza Macron može očekivati da će mu više izaći u susret nego njegov prethodnik, Wolfgang Schäuble iz CDU-a, koji je bio krajnje štedljiv s državnim financijama. Macronu je stalo prije svega do financijske politike. On zahtijeva primjerice zajedničkog ministra financija i povećanje proračuna za cijelu euro-zonu.

U strankama Unije u Njemačkoj sad mnogi strahuju da su ti planovi prikriveni pokušaj da se njemačke porezne obveznike prisili da plaćaju za gospodarske promašaje u drugim članicama EU-a. Dopredsjednik zastupničkog kluba CDU-a i CSU-a Ralph Brinkhaus uputio je upozorenje SPD-u kroz jedan intervju u dnevnim novinama Die Welt. "Dio Koalicijskog ugovora o Europi ne vidim kao blanko-ček. Ako netko počne poklanjati Njemačku, to s nama neće biti moguće."

To je možda istovremeno bila i kritika šefici vlastite stranke Angeli Merkel. Ona je već prije glasovanja članstva SPD-a o velikoj koaliciji obećala da će Njemačka nadoknaditi dio novca koji će europskom proračunu nedostajati zbog izlaska Velike Britanije iz EU-a. Ono što je ona nedvojbeno mislila kao očitovanje za Europu nailazi na nerazumijevanje, ne samo u dijelu CDU-a i CSU-a, te njemačkim oporbenim strankama FDP-u i AfD-u, nego i u inozemstvu. Primjerice Nizozemska i Austrija, koje u proračun EU-a više uplaćuju nego što iz njega dobivaju, ne žele uplaćivati još više u proračun EU-a.

Ishod izbora u Italiji sve mijenja

Ali, najkasnije nakon izbora u Italiji izgleda da su svi reformski planovi upitni. Više od polovice Talijana biralo je euroskeptične stranke. Osim toga nejasno je tko će u Italiji sastaviti vladu. Šef desničarske Lige i veliki pobjednik izbora Matteo Salvini još jednom je ponovio: "Euro je bio, jest i ostaje greška." Istina, ni on ni Luigi Di Maio iz sad najjače stranke u Italiji, pokreta Pet zvijezda, još ne govore o napuštanju eura ili izlasku Italije iz Europske unije, ali jačanje euro-zone s takvim ljudima teško je provedivo.

Prije se može očekivati daljnje slabljenje eura. Stručnjaci ukazuju na to da su populisti u predizbornoj kampanji obećali stvari koje puno koštaju. A Italija je već sada nakon Grčke najzaduženija zemlja u zoni eura. "Na izborima su pobijedile one stranke koje su ljudima obećale veće državne izdatke bez navođenja odakle će taj novac biti nadoknađen, a to znači kršenje europskih pravila", upozorava Friedrich Heinemann iz Centra za europska gospodarska istraživanja iz Mannheima. To ugrožava financijsku stabilnost Italije, smatra on. Europska unija mora novoj talijanskoj vladi "nedvosmisleno signalizirati da pakt stabilnosti i gospodarskog rasta s granicama zaduživanja vrijedi i za Italiju", kaže Heinemann. Ali, ljude kao što su Salvini ili Di Maio ne zanimaju europske odredbe.

Time se smanjuju izgledi za europske reforme. "Bit će ljudi koji će biti protiv reformskih sporazuma i koji će reći, s obzirom na sadašnji kaos u Italiji nije vrijeme da se ide u takav rizik", kaže Janis Emmanouilidis iz briselskog Centra za europsku politiku. "Drugi će reći da glasovi za stranke koje su protiv establišmenta pokazuju da su birači siti gospodarskog stanja i migracije i da se ne može jednostavno nastaviti djelovati kao i do sada."

Kruta stajališta oko migracije

Ali, Italija nije jedini problem. Svuda u Europi jačaju desno-populističke, nacionalističke i europaskeptične stranke. S Poljskom i Mađarskom se nastavlja prijepor oko pravne države. Tu je i trajni sukob oko migracije. Merkel je nepopularna osobito u istočnoj Europi. S gledišta istočnih Europljana ona je 2015. stotine tisuća izbjeglica i migranata pustila u Njemačku i onda očekivala da se te ljude ravnomjerno rasporedi po drugim europskim zemljama.

U veljači je Merkel dolila ulje na vatru kad je zahtijevala da se kod buduće dodjele novčanih sredstava iz EU-a vodi računa o angažmanu pojedinih zemalja oko zbrinjavanja izbjeglica. "Tko god planira takav politički manevar tomu mogu samo reći: to je greška", odgovorio je na to poljski ministar za Europu Konrad Szymanski u razgovoru za njemačke novine Die Welt. Stajališta oko toga su na obje strane vrlo kruta i trenutno se ne nazire rješenje.

Migracijska kriza, predstojeći Brexit, svađa oko financija EU-a, to su samo neki od velikih izazova. U Berlinu su svjesni kako malen je postao prostor za europsku politiku. Najkasnije nakon izbora u Italiji "čovjek se mora zabrinuti za stanje EU-a", kaže Gunther Krichbaum, predsjednik Odbora Bundestaga za Europu. Prijeti opasnost "zaokreta" koji može uništiti europski optimizam kakav šire Macron i njemački Koalicijski ugovor svojim zalaganjem za reformu EU-a.

I Jana Puglierin, stručnjakinja za Europu iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP), smatra da se EU nalazi u teškoj situaciji. "Ako treća po veličini članica EU-a u dogledno vrijeme neće biti u stanju reći svoje mišljenje, to će snažno utjecati na raspravu o reformi EU-a", kaže Puglierin i dodaje, imajući u vidu dugo vrijeme sastavljanja nove vlade u Njemačkoj: "Na SPD-ovu blokadu nadovezala se talijanska blokada." Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici je jedan od rijetkih koji unatoč teškoj situaciji ne gube smisao za humor. "Pred nama su vjerojatno originalna vremena", izjavio je on u utorak u Bruxellesu.