Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo suočava u 21. stoljeću. Iako će cijeli planet osjećati posljedice, neki gradovi su zbog svog zemljopisnog položaja, gustoće naseljenosti i socioekonomskih čimbenika posebno ranjivi. Pitanje više nije hoće li doći do negativnih posljedica, već koji će gradovi među prvima biti pogođeni i kako će se s tim nositi.

Jakarta - grad koji tone

Indonezijska prijestolnica Jakarta često se spominje kao simbol klimatskih prijetnji. Grad tone prosječno 10 do 20 centimetara godišnje, djelomično zbog prekomjernog crpljenja podzemnih voda, ali i zbog podizanja razine mora. Poplave su sve učestalije i razornije, a projekcije ukazuju na to da bi veliki dijelovi Jakarte mogli biti pod vodom do 2050. godine. Indonezijska vlada već je najavila planove za premještanje glavnog grada na otok Borneo, što dovoljno govori o ozbiljnosti situacije.

Miami - na prvoj crti borbe s oceanom

Grad Miami u američkoj saveznoj državi Floridi suočava se s problemom porasta razine mora i sve učestalijih uragana. Fenomen "sunčanih poplava", kada ulice budu poplavljene i bez oborina zbog plime i rasta razine mora, postao je gotovo svakodnevica. Kombinacija visoke gustoće naseljenosti, vrijednih nekretnina i ranjive obale čini Miami jednim od najizloženijih gradova u SAD-u. Ulaganja u obrambene sustave poput nasipa i pumpnih stanica već su započela, no pitanje je hoće li to biti dovoljno.

Aleksandrija - egipatski biser u opasnosti

Egipatska Aleksandrija, smještena uz Sredozemno more, suočava se s ozbiljnom prijetnjom zbog porasta razine mora. Grad s bogatom poviješću i kulturnom baštinom mogao bi doživjeti gubitak velikih dijelova svoje obale, uključujući i povijesne četvrti. Procjenjuje se da bi milijuni ljudi mogli biti prisiljeni na preseljenje, što bi stvorilo ogroman društveni i ekonomski pritisak na cijelu regiju.

Bangladeš - Dhaka pod pritiskom klimatskih migracija

Bangladeš kao država izuzetno je ranjiva na posljedice klimatskih promjena, a glavni grad Dhaka već sada trpi pritisak unutarnjih klimatskih migracija. Porast razine mora, poplave i olujni udari prisiljavaju ruralno stanovništvo na preseljenje u urbane centre poput Dhake, koja već ima problema s prenapučenošću i infrastrukturnim kapacitetima. U budućnosti se očekuje dodatni rast klimatskih izbjeglica, što bi moglo izazvati humanitarnu krizu.

Venecija - vječna borba s morem

Venecija je već desetljećima sinonim za borbu protiv poplava, no klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Projekt MOSE, sustav mobilnih pregrada za obranu od visokih plima, odgađan je godinama, a nedavne ekstremne poplave pokazale su koliko je grad osjetljiv. Ako se globalna temperatura poveća za više od 2°C, stručnjaci procjenjuju da bi Venecija mogla postati nenaseljiva već krajem stoljeća.

Dakle, iako su ovi gradovi među najugroženijima, nijedna metropola nije potpuno sigurna. Klimatske promjene ne poznaju granice i utjecat će na cijeli svijet, no pravovremene mjere prilagodbe i globalna suradnja mogu ublažiti najgore scenarije. Svijet se mora pripremiti, a ovi gradovi su jasan podsjetnik koliko je hitno djelovanje potrebno.