Hrvatski su građani na kraju rujna ove godine u bankama imali ukupno 136,5 milijardi kuna štednih i oročenih depozita, što je 6,5 milijardi kuna ili za oko 5 posto više nego na kraju prošle godine, a dodaju li se tome i sredstva na žiro i tekućim računima sredstva stanovništva kod banaka iznose ukupno 151,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

I ti najnoviji podaci prikupljeni u povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, pokazuju da stanovništvo u Hrvatskoj, unatoč padu raspoloživog dohotka te trendu smanjivanja kamatnih stopa na novoprikupljene kunske i devizne depozite, u 2010. godini i dalje povećava depozite kod banaka.

Po podacima HNB-a za rujan ove godine, stanovništvo i nadalje ima dominantnu ulogu u ukupnoj strukturi štednje te se na taj sektor odnosilo oko tri četvrtine štednih i oročenih depozita deponiranih kod poslovnih banaka.

Depoziti stanovništva ipak rastu nešto sporije nego prije krize, a po ocjenama iz HNB-a njihov je porast odraz i većeg opreza građana te njihove prilagodbe razdoblju nepovoljnih gospodarskih kretanja i s time povezanih neizvjesnih okolnosti na tržištima rada i kapitala.

U ukupnim depozitima stanovništva gotovo 86 posto (ili nešto više od 117 milijardi kuna) su devizni depoziti, a svega 14 posto ili 19,4 milijarde kuna su depoziti u kunama.

U ovogodišnjem devetomjesečnom povećanju štednih i oročenih depozita stanovništva devizni su depoziti porasli za 5,7 posto ili za 6,3 milijarde kuna, dok su kunski depoziti povećani za svega 1,2 posto ili za 232 milijuna kuna.

Građani u Hrvatskoj skloni su štednji u eurima, na koje otpada gotovo 81 posto svih štednih i oročenih depozita, dok depoziti u kunama imaju udio od svega 12,3 posto.

Najveći dio sredstava stanovništva u poslovnim bankama odnosi se na oročene depozite, čak 77,3 posto ili 117,2 milijarde kuna, štednih je depozita 19,3 milijarde kuna ili 12,7 posto. Sredstva na žiro i tekućim računima, koja su krajem rujna iznosila nešto više od 15 milijardi kuna, čine 10 posto ukupnih sredstava građana kod banaka koja su iznosila 151,6 milijardi kuna.

Po ročnoj strukturi udjelom najznačajnijih, oročenih depozita stanovništva, najveći je udio deponiranih sredstava oročena na razdoblje do godine dana, nešto više od 60 posto.

Nešto više od četvrtine je oročenih depozita na rok od jedne do tri godine, a 13,9 posto oročeno je i na više od tri godine, pokazuju podaci središnje banke.

Inače, Svjetskim se danom štednje obilježava sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat.

Zaključili su tada da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva, a 350 delegata iz 27 zemalja, koji su tada predstavljali oko stotinu milijuna štediša, ustanovilo je i Svjetski dan štednje s ciljem populariziranja štednje širom svijeta.

Svjetski dan štednje banke u Hrvatskoj, kao uobičajeno i banke u svijetu, uglavnom obilježavaju različitim donacijama i akcijama podizanja svijesti o nužnosti štednje.(hina/metro-portal)